Križ u Saboru: I Starčević bi bio zgrožen Ćorićevom idejom

author
Nikola Kojić
29. lip. 2016. 10:10
>
10:14
kriz_pixabay
Pixabay | Pixabay

Pero Ćorić otkrio je da je cilj HSP AS-a u narednom mandatu u Hrvatski sabor postaviti križ veličine tri metra. Uzor su mu Poljaci koji su u svoj parlament postavili križ.

Kosi li se Ćorićeva ideja i ima li uopće veze s idejom starčevićanstva, budući da je Ante Starčević bio žestoki pobornik odvajanja crkve od države, za Tportal odgovara Stevo Đurašković s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (FPZG-u) gdje predaje Suvremenu hrvatsku političku povijest, Povijest hrvatskih političkih ideja i Politike povijesti.

Kosi li se Ćorićeva ideja i ima li uopće veze s idejom starčevićanstva, budući da je Ante Starčević bio žestoki pobornik odvajanja crkve od države, za Tportal odgovara Stevo Đurašković s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (FPZG-u) gdje predaje Suvremenu hrvatsku političku povijest, Povijest hrvatskih političkih ideja i Politike povijesti.

'Starčević je, prije svega, bio žestoki pobornik ideja Francuske revolucije, preciznije onih koje bismo današnjim pojmovima čak mogli označiti kao 'radikalno lijeve' u tom vremenu', kaže Đurašković. Naime, nastavlja, teorijski uzor Starčevićevim političkim idejama bio je nauk Jeana-Jacquesa Rousseau koji je za crkvu ustvrdio da je 'bestidnica'. Starčević je, objašnjava Đurašković, od njega baštinio pogled na crkvu kao na kočničara modernizacijskih nacionalno-integracijskih procesa te mišljenje kako je vjersko uvjerenje pojedinca stvar privatnosti. Uz to, objašnjava dalje, Starčević je gledao na hrvatstvo kao politički pojam, a ne kao etnički pa bi po tome, npr., crnac ako je privrženik hrvatskog državnog prava i pobornik samostalnosti bio jednako Hrvat kao i Pero Ćorić. 'Po svemu tome možemo reći da HSP dr. Ante Starčević nema veze s izvornim starčevićanstvom', poručuje Đurašković.
'Starčević je, prije svega, bio žestoki pobornik ideja Francuske revolucije, preciznije onih koje bismo današnjim pojmovima čak mogli označiti kao 'radikalno lijeve' u tom vremenu', kaže Đurašković. Naime, nastavlja, teorijski uzor Starčevićevim političkim idejama bio je nauk Jeana-Jacquesa Rousseau koji je za crkvu ustvrdio da je 'bestidnica'. Starčević je, objašnjava Đurašković, od njega baštinio pogled na crkvu kao na kočničara modernizacijskih nacionalno-integracijskih procesa te mišljenje kako je vjersko uvjerenje pojedinca stvar privatnosti. Uz to, objašnjava dalje, Starčević je gledao na hrvatstvo kao politički pojam, a ne kao etnički pa bi po tome, npr., crnac ako je privrženik hrvatskog državnog prava i pobornik samostalnosti bio jednako Hrvat kao i Pero Ćorić. 'Po svemu tome možemo reći da HSP dr. Ante Starčević nema veze s izvornim starčevićanstvom', poručuje Đurašković.
'Starčević je, prije svega, bio žestoki pobornik ideja Francuske revolucije, preciznije onih koje bismo današnjim pojmovima čak mogli označiti kao 'radikalno lijeve' u tom vremenu', kaže Đurašković. Naime, nastavlja, teorijski uzor Starčevićevim političkim idejama bio je nauk Jeana-Jacquesa Rousseau koji je za crkvu ustvrdio da je 'bestidnica'. Starčević je, objašnjava Đurašković, od njega baštinio pogled na crkvu kao na kočničara modernizacijskih nacionalno-integracijskih procesa te mišljenje kako je vjersko uvjerenje pojedinca stvar privatnosti. Uz to, objašnjava dalje, Starčević je gledao na hrvatstvo kao politički pojam, a ne kao etnički pa bi po tome, npr., crnac ako je privrženik hrvatskog državnog prava i pobornik samostalnosti bio jednako Hrvat kao i Pero Ćorić. 'Po svemu tome možemo reći da HSP dr. Ante Starčević nema veze s izvornim starčevićanstvom', poručuje Đurašković.


Međutim, to je statički, redukcionistički pogled na političke ideje, govori Đurašković, političke ideje nikad nisu statične, one kroz protok vremena permutiraju i mijenjaju se. 'Stoga, naravno da HSP AS nema ništa ili jako malo sa Starčevićem, kao što, npr., CDU ima jako malo s njemačkim konzervativcima 19. stoljeća. 'Tu je pozivanje na osnivača - u ovom slučaju Starčevića - čisto stvar političke simbolike', mišljenja je poslijedoktorand s FPZG-a.

Što se tiče ideje o postavljanju križa u Hrvatski sabor, Đurašković kaže da je legitimno pravo bilo koje stranke da to zahtijeva, a druga je stvar kako će se država kao sekularna politička tvorevina odvojena od Crkve ponašati prema tom zahtjevu. 'Stoga, ne bih Ćorićev zahtjev uzeo za alarmantan', piše Tportal.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama