Hrvatska pozorno prati zbivanja u Bosni i Hercegovini i spremna je pomoći toj zemlji na njezinu putu ka Europskoj uniji i NATO-u, no rješavanje unutarnjih problema prvenstvena je odgovornost bosanskohercegovačkih političara, ocijenila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuu kojega je u petak objavio sarajevski "Dnevni avaz".
Predsjednica je podsjetila kako je Hrvatska snažno poduprla odluku BiH da u veljači ove godine podnese zahtjev za odobravanje statusa kandidata za članstvo u Uniji, a istodobno zagovara i fleksibilniji pristup NATO-a kako bi se za BiH odobrilo aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP). Po riječima hrvatske predsjednice, ključno je da BiH sada nastavi s provedbom plana reformi usvojenog 2015. te uspostavi funkcionalan mehanizam koordinacije odnosa s EU i prilagodi svoj Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), jer je to preduvjet odobravanja kandidatskog statusa. Svemu tome Hrvatska može pomoći kroz pružanje tehničke potpore i prijenos vlastitih znanja i iskustava iz prošlosti. Potvrdila je kako će u tom cilju biti potpisan sporazum o europskom partnerstvu dvije zemlje te je poručila kako će BiH u Hrvatskoj uvijek imati najboljeg prijatelja na euroatlantskom putu.
“EU pregovara s BiH kao sa suverenom državom, a odnose među narodima u BiH trebaju rješavati njihovi legitimno izabani predstavnici”, kazala je Grabar-Kitarović odgovarajući na pitanje može li ipak Hrvatska konkretno pomoći ne bi li se otklonile blokade prouzročene odbijanje vlasti Republike Srpske da prihvate uvjete koje postavlja Unija.
Predsjednica je potvrdila kako će se, bez obzira na odluku Velike Britanije o izlasku iz EU, Hrvatska nastaviti zalagati za proširenje Unije uz ispunjavanje potrebnih uvjeta.
Dijalogom čim prije riješiti unutarnje prijepore
Poručila je kao je za Hrvatsku bošnjačko-hrvatski dijalog unutar BiH od iznimne važnosti pa tako i onaj između vodećih političkih stranaka HDZ BiH i SDA, uključujući tu nastojanja da se riješi problem usvajanja novog statusa Mostara.
Ocijenila je kako je hrvatski narod kao najmalobrojniji u BiH ujedno i najugroženiji te mu je stoga i potrebna najveća međunarodna pomoć u okviru postojećih međunarodnih ugovora.
“Moram upozoriti kako su puzajućim promjenama Daytona od međunarodne zajednice i Ureda visokog predstavnika (OHR) Hrvati u BiH često podzastupljeni, što ne doprinosi stabilnosti BiH”, kazala je hrvatska predsjednica.
Za bošnjačko-srpski dijalog kazala je kako je to pretpostavka rješavanja otvorenih problema.
Grabar-Kitarović je pozdravila mogućnost jačanja trilateralnih odnosa između Hrvatske, BiH i Turske, kako je to za nedavna posjeta Zagrebu predložio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Ocijenila je kako bi to bilo dobro za jačanje političke stabilnosti u BiH, a poseban bi zamah donijeli gospodarski projekti koje bi mogli potaknuti Turska i Hrvatska.
Komentirajući odnose sa Srbijom kao i činjenicu da je Vojislav Šešelj izabran za zastupnika u srbijanskom parlamentu Grabar-Kitarović je kazala kako sve zemlje koje žele postati članicom EU moraju ispuniti jasne političke kriterije definirane procesom stabilizacije i pridruživanja, a to je važno i zbog dobrosusjedskih odnosa.
Podsjetila je kako je prvostupanjska presuda kojom je Vojislav Šešelj pred Haaškim tribunalom oslobođen optužbi za ratni zločin izazvala niz negativnih komentara, uključujući tu i zaključke o krajnjoj neinformiranosti članova raspravnog vijeća ili njihovom malicioznom cinizmu.”Vjerujem kako će drugostupanjska presuda uvažiti sve činjenice i stavove haaškog tužiteljstva”, zaključila je Grabar-Kitarović.