O problemu konverzije kredita u švicarskim francima i postupku kojeg je Europska komisija pokrenula protiv Republike Hrvatske zbog konverzije kredita iz švicarskih franaka u eure, u 'Točki na tjedan' su govorili analitičar Željko Ivanković i Goran Aleksić iz udruge Franak.
Koji se pravni sporovi vode trenutno između banaka i države?
VEZANE VIJESTI
”Spor na Ustavnom sud. Banke su tražile da se ispita ustavnost zakona o konverziji. Spor koji je povod je postupak koji je pokrenula EK. O njemu malo znamo. Nitko nije javno vidio pismo koje je dobila Vlada o tome da je EK našla kako taj zakon nije usklađen s pravnoom stečevinom EU. Jedan od prigovora je da nisu poštovani socijalni kriteriji i ja to doživljavam kao osobnu satisfakciju. Zapravo nijedna od tri strane koje su se zauzimale za rješenje problema, a to su dužnici, država i banke, nisu bile za socijalne kriterije. Sada EK vraća te kriterije u igru za koje sam se i ja zauzimao”, rekao je Ivanković.
Jeste li vidjeli to pismo koje je Vlada dobila od Europske komisije?
”Ne. Pretpostavljamo da prigovaraju kako nije poštovana proporcionalnost davanja dužnika, banaka i države”, kazao je Aleksić.
”Banke imaju trošak nula kuna. Spominje se milijardu eura, ali to nije tako nego je 850 milijuna eura. Druga stvar – dobili su poreznu olakšicu, dakle odmah možemo smanjiti taj dug za 20 posto. To je 580 milijuna eura. Ako oduzmemo ono što su banke dužne samo onima koji su napravili konverziju na temelju preplaćenih kamata, koje dužnici više neće potraživati, dolazimo do 180 milijuna. Stanje loših kredita se smanjilo i to donosi dobit od 180 milijna eura. Realno su banke profitirale, rejting im se poboljšao. Da su bile pametne mogle su same krenuti u konverziju i mogli smo to riješiti bez po muke”, kaže Goran Aleksić. ”Ne radi se o tome da se upozoravalo na rizik, ali banke nam nisu pokazale grafikon koji pokazuje da je CHF jaka, ali nestabilna valuta”.
Jesu li banke profitirale iz Zakona o konverziji?
”Ja mislim da je slučaj ‘švicarac’ jedan od najvažnijih fenomena od osamostaljenja države. U njega su svi bili uključeni. To je bilo i pitanje pravosuđa i diskusije i komunikacije i pokušavali smo se razriješiti koliko smo zdravo društvo.
Banke su prijavile da je gubitak po osnovi šivacarca 7,3 mlrd. kuna. Mi smo imali u diskusiji tisuće infomacija koje ne možete provjeriti. EK je stranka u sporu, ona nije ona koja presuđuje. EK samo može tužiti Hrvatsku. Mislim da nije realno da to dođe na sud. Banke su prijavile 7,3 mlrd. kuna gubitaka. Ako su banke lažno prijavile 7,3 mlrd. kuna gubitaka onda RH mora pokrenuti spor zbog porezne utaje i još koječega. Ako nisu onda je to gubitak koji se verificira. Ja pozdravljam činjenicu da je tu ušla EK jer smo slušali svakakve informacije koje se ne mogu argumentirati u kakofoniji. Sada izvan našeg nezdravog društva postoji šansa da se stvar razjasni iako ne kažem da je EK idealna”, rekao je Ivanković.
Jeste li u kontaktu s vladom?
”Mi samo savjetujemo njima što da rade jer sami ne znaju. Mi smo EK poslali prijavu na kolektivnu presudu, a nisu se izjasnili dok se promptno izjašnjavaju na zahtjeve banaka. Zaštita korporativnog kapitalizma im je ispred zaštite potrošača. Poslali smo im prijavu i ponovno dopis da se prijava procesuira. Tu smo obrazložili zašto banke nemaju realan trošak”, rekao je Aleksić.
Tko plaća trošak na kraju?
”Mislim da financijski efekti ove priče, ako sve ostane ovako kako je sad, nisu ono što je glavna priča u svemu ovom. Naravno da neki dug može pasti na RH jer može biti kažnjena ili natjerana na nagodbu. Neusklađeni zakon s europskom pravnom stečevinom ne mora nitko prijaviti. Postupak je pismom pokrenut i nažalost u javnosti može imati negativne efekte. Jer investitor u Hrvatsku može to koristiti kao argument i može reći: ”Protiv vas se vodi postupak”. Investitori tako ucjenjuju. Krivnja je institucija RH koje nagodbm nisu znale riještii taj slučaj”, kazao je Ivanković.
Zanimljivo je da su banke tvrdile da će se dogoditi armagedon ako dođe do konverzije. Zasad ga nema. Nakon konverzije su se pojavili jeftini krediti. Kako se sad može, a prije nije moglo?
”To je stvar tržišta. Banke imaju jake PR službe, puni su love, mogu bacati spinove kako hoće i lažu narod. Nije istina da će biti armagedin. To su bili spinovi. Banke su od 2005. do 2014. ostvarile neto dobit od 32 mlrd. kuna”, kazao je Aleksić.
”Ja sam prvi s kolegama iz Nardone banke napisao da bi gubitak mogao biti 7 mlrd. kuna i banke su sad toliko prijavile. Što se tiče armagedona ja sam kao najveći efekt očekivao udar na devizne rezerve. Raspitivao sam se kako se to nije dogodilo. HNB je intervenirao s 350 milijuna eura kad su se radile konverzije. Osim toga ušlo je 500 milijuna eura i još je bilo otpirilike 100-tinjak milijna eura. Stvar se amortizirala. Ovo nije spin, ja ne zauzimam stranu”, zaključio je Ivanković.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
