Je li Hrvatska popustila Njemačkoj i deblokirala srbijanske pregovore s Bruxellesom bez ukidanja spornog zakona? Hoće li Beograd procesuirati hrvatske branitelje čim prijeđu granicu?

Analizirali su gosti večerašnje emisije Otvoreno: zastupnica u Europskom parlamentu (HSS) Marijana Petir, predsjednik Udruge 100-postotnih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata Đuro Glogoški, pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova Toma Galli i potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku (SDP) Joško Klisović.

Na pitanje je li Hrvatska popustila Njemačkoj diplomaciji, Toma Galli odgovorio je da ne zna zašto se u čitavoj priči izdvaja posebice ta zemlja te da ona nije ni po čemu posebna. Angela Merkel nije očitala nikakvu bukvicu ministru Miri Kovaču, rekao je Galli.

Hrvatska je prijelaznim mjerilima unutar poglavlja 23. jasno definirala temeljna i ključna stajališta po pitanju spornog srpskog Zakona o regionalnoj jurisdikciji. Hrvatska je inzistirala na tome da u ovo mjerilo uđe pojam izbjegavanja regionalne jurisdikcije. Ako se ona izbjegava, teško je razumljivo da bi se mogla istodobno primjenjivati. to je logičan zaključak, rekao je Galli. Smatra da je to važno dostignuće u pregovorima.

Na pitanje što bi Hrvatska mogla učiniti da sutra hrvatski branitelj uđe u Srbiju i bude uhićen pod optužbenom za ratni zločin, Galli je odgovorio da trenutno imamo mehanizme koji su jači od onih prije dva dana i umetnuti u pregovore. Ako ne bude… možemo apsolutno upotrijebiti sve što nam stoji na raspolaganju da bismo upozorili Srbiju, kazao je Galli, i potvrdio da to znači i blokirati je u pregovorima.

Hrvatska je ta koja je sjedila za stolom u Bruxellesu kad su se usvajala prijelazna mjerila za srpsko poglavlje 23, ona je ta koja će i tumačiti ta mjerila i, ako ona ne budu poštovana, pokrenuti svu proceduru, tešku artiljeriju koja je još uvijek na raspolaganju, da bi privela Srbiju ponašanju koje očekuje, zaključio je Galli za HRT.

Hrvatska je trebala Srbiji uvjetovati nastavak njenog europskog puta ukidanjem članaka 2 i 3 tzv. ZORZ-a koji joj daje ovlasti malog Haaga, rekla je Marijana Petir. Njime Srbija krši međunarodno kazneno i poredbeno pravo.

Petir je objasnila kako je proučavajući slučaj Veljka Marića obavijestila Milanovićevu i aktualnu Vladu o spornome zakonu. Milanovićeva vlada odbila je postaviti Srbiji uvjete, a nova je izabrala blažu varijantu – izboriti svoje pravo kroz prijelazna mjerila, umjesto blokiranjem Srbije.

Radi se o pedeset mjerila, potvrdila je Petir, u kojima su dosta načelno i fleksibilno ugrađeni naši zahtjevi, ali nisu stavljeni izrijekom. Srpski dužnosnici su i prije otvaranja spornih poglavlja bahatim tonom su rekli da gledaju na taj zakon drugačije, upozorila je Petir. Problem je u provedbi. Dvije strane tumače istu stvar na različite načine. Moglo se drugačije postaviti izrijekom neke stvari da bi hrvatski branitelji osjetili sigurnost. Branitelji zaslužuju živjeti u miru i to im nije osigurano na pravi način, rekla je Petir.

Pri posjetu Veljku Mariću srbijanskom zatvoru Petir kaže da je saznala od predstavnika diplomatskih službi kako se na srpskome popisu nalazi tristotinjak hrvatskih branitelja. Ti podaci su predani hrvatskoj strani u mandatu Milanovićeve vlade, ali osobe koje su na popisu nisu obavještene, tvrdi Petir. Milanovićeva vlada nije željela postaviti uvjete Srbiji, a nova vlada je trebala povući taj hrabar potez, ali nije, zaključila je eurozastupnica.