Gost Nataše Božić u emisiji 'Točka na tjedan' bio je tehnički ministar financija Zdravko Marić.

Brojke su pred nama za izvršenje državnog proračuna za prvih pola godine. S čim ste najzadovoljniji?

Zadovoljan sam s izvršavanjem prihodovne strane proračuna. Ukupni prihodi nam rastu 10 posto. Posebno me raduje porast poreznih prihoda od 8 posto. U tom segmentu treba izdvojiti dohodak, dobit i trošarine koji su u prvih 6 mjeseci pokazali izvanredna ostvarenja. Paralelno s tim imamo nešto niža ostvarenja od očekivanih od PDV-a, ali smo poduzeli sve aktivnosti kako bi se i taj porezni oblik izvršio.

PDV usporava i značajno je ispod plana. Što je glavni razlog tome?

U prvih pola godine imamo deflaciju i opći pad cijena za 1,5 posto. Uz to nešto više smo imali povrata PDV-a. Međutim mi stavljamo naglasak na efikasnu naplatu.

Je li fiskalizaicja popustila?

Ne bih rekao i nećemo to dozvoliti. Porezna uprava je servis građanima i poduzetnicima, ali prije svega je glavna njezina uloga zaštita interesa RH i poreznih obveznika. Mi smo napravili u zadnjih 40 dana analizu. Napravili smo susrete s oko 1300 poreznih obveznika koji su u sustavu fiskalizacije. To su bili neki rizičniji porezni obveznici i oko trećine njih je napravilo neke prekršaje. To su ili neizdavanje računa, nedostava gotovine na žiro račun ili neke druge nejasnoće. To su stvari koje uzimamo kao  moguće i sukladno tome smo organizirali kolegij s pročelnicima područnih ureda s naglaskom na dalmatinske i istarske regije jer je špica sezone.

Hoće li zbog toga doći do zatvarana slastičarnica radi neizdavanja računa?

Baš suprotno. Ti prekršaji manje vrijednosti neće biti tolerirani, ali ne način da se zato pečatira kafić ili restoran.

Kako ćete pomicati tu granicu?

Od obveznika do obveznika. Nekome je 100 kuna veliki promet, a nekome bagatelna stvar. No, treba reći – naši inspektori su adekvatno opremljeni i imaju elemente za praćenje poreznih obveznika i bez kontakta s njima. To je dobra poruka njima ako razmišljaju izbjegavanje plaćanja. Ja kažem, neka razmisle opet.

Postoji i aplikacija kao Pokemon go kojom sustav otkriva rizične porezne obveznike.

Obzirom na veliki interes mlade populacije za to imamo aplikaciju koja inspektorima omogućuje da prate izdavanje računa i rade usporedbu s prethodnim razdobljima. Ako govorimo o restoranima koji su na sličnim lokacijama i imaju isti obuhvat, onda mi gledamo ima li tu nekih nejasnoća.

Oko 20 milijuna kuna je manje utrošeno za naknade za nezaposlene, a 35 milijuna kunan manje za naknadu za novorođenčad. Nije li HDZ najavljivao da će voditi više briga o tim kategorijama?

Ne bih rekao da su se mjere štednje prelomile na njima. Suprotno, ove dvije kategorije se izvršavaju kako dolaze zahtjevi. Ako govorito o opremi za novorođenčadi to ima veze sa zahtjevima. Kako se koje novorođenče rodi i kako roditelji podnesu taj zahtjev. Sve kako je zapisano u proračnu u tim stavkama će biti izvršeno.

Što je s 1000 eura za dijete?

Sredstava za to su osigurana – 100 milijuna kuna, ali je na vladi da odluči hoće li, kada i kako to uputiti. Sad se može ostvariti samo kao uredba sa zaknoskom snagom. Mislim da će sljedeći tjedan na sjednici vlade o tome biti govora. Koja će biti odluka u konačnici, to ćemo vidjeti.

Je li pronađen novac za regres državnih službenika?

Je. Pronađen je kako sam i ranije rekao – s obzirom da sa sindikalnim čelnicima nismo napravili konačni dogovor kao rezultat svih razgovora. I Kolektivni ugovori i politika plaće su trebali biti tema, a kako to nije bio slučaj mi smo u obvezi isplate tog regresa. Neisplata toga bi bila najskuplja jer bi time riskirali tužbe, a naša recentna prošlost pokazuje kako to može bti skupo. Jasno sam to na vladi predstavio i svim ministrima kazao da počnu tražiti unutar svojih proračuna preraspodjelu sredstava jer ta sredstva nisu bila predviđena. To će biti isplaćeno do kraja srpnja. Napravit ćemo jedan  amandman, jedan aneks kojim ćemo sve ovo pravno zaokružiti. Isplatit ćemo regres. U isto vrijeme da nema nikakvih repova pravnih i inih tužbi.

Kolektivni ugovor ističe. Dat ćemo razumni rok da se to ispregovara i potpiše novi, ali što će u njemu pisati i koji će biti dogovor to ćemo tek vidjeti.

Nije li paradoks da RH nema vladu već mjesec dana, a da financije stoje dobro?

Stoje jako dobro. Ministarstvo financija je institucija koja nema pravo na pogreške bez obzira na okolnosti. Ja bih rekao da smo mi jasno komunicirali i rekli da je sam prijedlog proračuna bio pokazatelj kako vidimo fiskalnu politiku i koje su mjere kako bi se jedan makroekonomski rizik, a to je  javni dug, suzbio. Proračun je bio na tragu toga da se kroz spuštanje deficita na najnižu razinu od predrecesije, na 2,6 posto BDP-a, uz aktivaciju državne imovine, već ove godine može govoriti o smanjivanju javnog duga što je jaka poruka kako domaćoj investicijskoj javnosti tako i inozemnoj i kreditnim rejting agencijama. Hrvatska je u proceduri prekomjernog deficita. Moramo ostvariti rezultate.

Pitanje je je li taj plan ostvariv na godišnjoj razini. Činjenica je da nećemo preko ljeta imati vladu, imamo izbore, te da ste planirali uprihoditi 600 milijuna kuna od prodaje nefinacijske imovine. Sad je to na razini od 170 milijuna kuna. Neki planovi trpe zbog političke situacije?

Neki planovi trpe, ali opći plan ne trpi i neće pretrpjeti nikakvu štetu. Bez obzira na okolnosti i sve što će se događati nakon toga. Od izvršavanja do ispunjavanja tih ciljeva proračuna Ministarstvo financija je ta brana da ciljevi budu ispunjeni. Mislim da ćemo biti još i uspješniji.

Nećete pred izbore razvezati kesu?

Ne, ne naravno. Sav ovaj višak prihoda ide u smanjivanje deficita. Kontrola nad rashodima je bitna. Sve će biti ispunjeno što smo zacrtali u proračunu, ali neće biti probijeno. Uključit ćemo regres u proračun kao i neplanirane izbore. Ali opći cilj, a to je ispunjavanje kontrole rashoda i deficit kakav smo zacrtali, će biti i bolji nego smo očekivali.

Što je imalo najviše utjecaja na suzbijanje tog deficita? Gdje se najviše uspjelo uštedjeti?

Što se tiče troškova to su materijalni troškovi. Te smjernice trošenja sredstava, da se ujednače kriteriji trošenja – od službenih putovanja, do troškova reprezentacije preko troškova hladnog pogona. Tu su najvidljiviji ti rezultati.

Na rashodovnoj strani proračuna jedina stavka koja se neće smanjivat su mirovine. To smo i predvidjeli za dvije indeksacije. Jedna je blaža i napravljena je, a druga ide uskoro.

Plaće su u porastu oko 2,5 do 3 posto, ali tu je i utjecaj inflacije u negativnom teritoriju, pa se ti omjeri između plaća i inflacije mijenjaju. Konačni izračun će biti vrlo brzo napravljen. To je sve u skladu s originalnim planom.

Kod samog deficita… Koliko je nužno da se on ispuni, nužno je da se napravi da rashodna strana proračuna, onih rashoda koji kreiraju deficit, ostane maksimalno na razini prošle godine. To su prepoznale rejting agencijie i MMF i EK u ocjeni fiskalne politike.

Kako tumačite da rejting agencije nisu nagradile tu činjenicu?

Naša su očekivanja bila i krenuli smo u smjeru da stabiliziramo izglede rejtinga kako bismo iduće godine vidjeli prvo popravljanje rejtinga te u sljedećim godinama vraćanje u investicijsku zonu. Izgledi su negativni prije svega zbog političke situacije i prijevremenih izbora. Sve što se tiče ekonomskih, makroekonomskih i fiskalnih fundamenata je pozitivno ocijenjeno. Agencije stavljaju određenu neizvijesnost s obzirom na ishod izbora i svega što će nakon toga slijediti. Politički kontekst se ne može zanemariti.

Da se vlada održala, rejting i izgledi bi bili stabilni ove godine, a onda uz kvalitetan proračun bismo iduće godine vidjeli rast rejtinga. Naravno, to ne mora biti ugroženo ako bude odlučnosti i pameti da se po ovim principima postupi.

Dugovi zdravstva su ponovno eksplodirali i premašuju milijardu kuna. Je li istina da je taj sustav u raspadu?

Ministar Nakić je jasno komunicirao svoje ideje kako reformirati taj sustav. Ja osobno gledam to s financijske strane. Meni je njegov program zvučao jako dobro. Sav njegov trud bio je usmjeren tome da se sustav stavi na održive razine ali mjere iziskuju virjeme i političku stabilnost sada je to u stand by položaj ali se nadam da na tom polju moramo napraviit veliki iskorak. Brojke koje govorite ukazuju da je nužno nešto napraviti.

Koja je cijena političke nestabilnosti?

Ne volim spekulirati kada to ne možemo dokazati. Sigurno da prijevremeni izbori i raspuštanje Sabora imaju određene efekte na odgodu mjera i reformi, ali neke druge idu svojim tijekom i treba ih podržati. Spomenuli ste prodaju državne imovine. Teško je da ćemo pokrenuti novi natječaj, ali postoje oni koji su u tijeku i koje treba dovršiti. Imamo primjere hotela Imperijal i Sunčani Hvar.

Ja ću svoj glas dati da se proces završi. To su ozbiljni investitori i igrači. Govorimo o konkretnim investicijama i mislim da su dobre ponude i ne vidim razloga da se to odgađa ako je sve napravljeno po proceduri. Mi moramo poslati jasnu sliku i bez obzira na okolnosti država mora funkcionirati.

S obzirom na to kakva iskustva ima Hrvatska s privatizacijama, hoće li vam netko zamjeriti da ste ih provodili u vrijeme dok ste bili dio tehničke vlade?

Ako govorimo o hotelima koji su podinvestirani i koji su gubitaši, a imamo partnera koji je voljan investirati, dići kategorizaciju i uslugu te dići vrijednost cijele mikroregije, onda ne vidim problem jer ćemo mi kao država imati velike koristi od toga. To su oni elementi koje ja naslovljavam kao aktivaciju državne imovine jer ona sada nije aktivirana kako bi trebala biti.

Što će biti s poreznom reformom?

Naravno da nastavljamo. Ja sam se zahvalio svim sudionicima, stručnjacima prava, poreza i makroekonomije koji su proteklih mjeseci radili na ovom velikom projektu i neću dozvoliti da to bude mrtvo slovo na papiru.

Porezno rasterećenje je nužno. Ovi rezultati na koje se referiramo izvršavanjem državnog proračuna između ostalog moraju biti iskorišteni već u 2017. godine.

Koje poreze bi smanjili?

Od kad je RH porezni sustav u pravom smislu uspostavljen, sredinom devedestih, u sustav je bilo puno previše partikularnih intervencija. Nakon toga je došla recesija pa smo imali rezultat da su se porezne stope dizale i mi ne smijemo više povisivati porezne stope. Mi jasno to gledamo. Poreznu bazu treba proširiti i stvoriti sve da se porezni teret smanji.

Hoćete li ukidati poreznu stopu na dohodak od 40 posto?

Na izravnom oporezivanju moraju se napraviti iskoraci, kako na porezu na dohodak, ali ne samo u smislu najviše stope poreza na dohodak, koja je bila najzapaženija. Treba se s njom pozabaviti.

Treba voditi računa na one s najnižim dohocima. Na njih utjecaja ima neoporezivi osnovni odbitak na koji ćemo također utjecati. Jedan oblik porezni koji nismo spominjali, a osobno smatram važnim mora biti zapravo rasterećenje u sustavu poreza na dobit. Kako za sve, tako s naglaskom na male i srednje poduzetnike. Smanjenje opće stope da, a za njih razmišljanje i dodatno.

Mi ćemo to sve objedinit da vidimo gdje i koliko se može predložiti smanjenje.

Hoćete li smanjivati i PDV?

Da. Opća stopa PDV-a od 25 posto je druga najviša u Europi i mora nas voditi prema tome da se i ona spusti.

Olakšice i oslobođenja po pojedinim poreznim oblicima… Toga ima more. To je onaj segment racionalizacije i pojednostavljivanja sustava. Porezni sustav je kompleksan zbog poreznih razreda, a upitan je njihov efekt. On komplicira rad Uprave i stvara pretjerane nepotrebne složenosti poreznog sustava. Tu se krije neka kvaka gdje se na taj način može napraviti ono što zagovaramo, a to je sveobuhvatno rasterećenje građana.

Ono što je možda važno jest da ćemo se uz sveopća načela veće transparentnosti i stabilnosit voditi načelom da porezne stope budu prepoznatljive i jasnije. Da mi u datom trentuku baratamo s punim poznavanjem poreznog sustava bar u tom dijelu. To su stvari koje želimo napraviti da bude marketinški dobar porezni sustav jer želimo poslati poruku gospodarstvenicima koji planiraju gdje investirati. IBM je primjer toga. Hrvatsku je stavio na kartu, ali ona je bila jedna u nizu zemalja gdje investirati i odlučili su se za Hrvatsku.

Mnogi investitori to gledaju. Najviše porezni sustav i to koliko je konkurentan i stabilan. Nažalost ne možemo reći da smo i na jednom tom polju uspješni, ali je reforma zamišljena da to ispravi i da RH bude pogodna za investiranje.

Ostajete li u politici ili se vraćate u biznis?

Jako puno je čimbenika u ovom trenutku. Tu sam kao tehnički minstar financija, radim svoj posao sa svojim timom. Što će biti sutra, vrijeme će pokazati.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.