Vesna Škare Ožbolt bila je gošća Novog dana.
Danas počinje suđenje Draganu Vasiljkoviću. Što očekujete?
Očekujem pravedno suđenje.
VEZANE VIJESTI
Obrana je zatražila mišljenje posebnog suda UN-a. Može li on imati utjecaja na hrvatsko pravosuđe?
Ne. Sve što se odvijalo u ovom slučaju bilo je u pravnom uređenju odnosa Republike Hrvatske i Australije. Ti odnosi su na pravnoj razini vrlo komplicirani, nemamo puno protokola za izručenje, pa je ono trajalo vrlo dugo. Dragan Vasiljković je koristio mehanizme kako bi odugovlačio izručenje, međutim, Australija ga je izručila. Suđenje je javno, otvoreno za javnost i zainteresirani mogu doći, prijaviti se sudu i biti nazočni i promatrati suđenje.
Je li neuobičajena prisutnost srbijanskih i australskih diplomatskih predstavnika?
Ne, oni mogu doći na suđenje, ne mogu intervenirati, ali mogu pratiti suđenje. Pa i na haškom sudu se prate suđenja, prate zainteresirani diplomatski predstavnici, obitelji, građani koji su zainteresirani. Ne sumnjam u objektivnost hrvatskih sudova.
Naglašava se da je suđenje visokog rizika. Je li to doista tako?
Procjene koje su donijele određene službe treba uvažavati. Ako su oni procijenili da je to stupanj visokog rizika, to treba tako shvatiti. Ovo je prvi i veliki tako zanimljiv postupak u Hrvatskoj.
Govori se da se svjedoci prate posebnim tunelima, je li to uobičajeno?
Da, obzirom da splitski Županijski sud nema posebnih kapaciteta za ovakav oblik suđenja. Čak ni zagrebački Županijski sud nema dovoljno prostora.
Obrana je najavila pedesetak svjedoka, čiji je identitet nepoznat. Je li to uobičajeno?
Da, to je uobičajeno, identitet će otkriti na sudu.
Hoće li se po postupku određivati trenutna spremnost hrvatskoga pravosuđa?
Ja mislim da je hrvatsko pravosuđe vrlo spremno. Svi veliki sudovi su osposobljeni za suđenja za ratne zločine. Ja sam, kad sam bila ministrica, provela edukaciju sudaca, koji bi sudili za ratne zločine, kriminal. To su takozvani uskočki sudovi.
Jedan dio ljudi iz HDZ-a traže lustraciju, među ostalim i među sucima. Je li to izvedivo?
Teško je u 21. stoljeću govoriti o lustraciji koja je trebala biti provedena odmah nakon što je komunistički sustav sišao s vlasti. Sad je to prekasno. Postavlja se pitanje što s postupcima u kojima su suci sudili. Mislim da su hrvatski suci dovoljno profesionalni, a po njihovoj je prošlosti kasno kopati, kao što je kasno kopati po drugim prošlostima. Mislim da je to u Hrvatskoj završena priča i previše se vremena troši na rasprave treba li lustracija ili ne treba. Koga ćete lustrirati u 21. stoljeću?
Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić zatražio je kolektivnu ostavku Ustavnoga suda. Koliko je to realno?
Ja to gledam kao jednu vrstu nepoznavanja Zakona o Ustavnom sudu. Ako je to rečeno u afektu, onda je to emocija, ali ako je to rečeno s namjerom, onda je to od strane visokog dužnosnika Vlade dokaz da ne zna Zakon o Ustavnom sudu.
Što u slučaju u kojem postoji javna sumnja na njihovu korumpiranost?
Ako postoji javna sumnja, onda se ta procedura zna. Zakon o Ustavnom sudu je način i putokaz kako se u ovakvim slučajevima suci mogu razriješiti.
Mogu li se oni opozvati?
Ako se dokaže teško koruptivno djelo, kazneno djelo, nema tog zakona koji bi spriječio da sudac koji je zatečen u izvršenju kaznenog djela može ostati na svojoj funkciji i donositi odluke.
Kad govorimo o pravosuđu, u kampanjama se upravo ono ističe. Je li u Mostovim uvjetima ijedan koji se tiče izravno pravosuđa i što mislite o tim uvjetima općenito?
Ja sam predugo na neki način u politici i ovi zahtjevi koje je postavio Most, s jedne strane imaju strateški dobrih temelja i poruka, a s druge strane ima minornih stvari, oko kojih se uopće ne bi trebale baviti dvije stranke koje imaju namjeru voditi državu zajedno, poput RTV pretplate. Ja bih očekivala da se tu razgovara kako riješiti poreznu politiku, zdravstvenu politiku, migracijsku, vanjsku politiku, kako će Republika Hrvatska, koja je na prvom mjestu kao neprijateljska zemlja prema investicijama, okrupniti zemljište, a govorimo o strateškim mjerama. Nemamo osnovne stvari sređene, a nemamo ni vremena, kad bi se trebale donositi odluke, natezali se oko televizijske pretplate. Ja ne želim braniti RTV pretplatu, ali ne želim slušati rasprave o toj temi na strateškim sastancima stranaka. Očekujem da se odrede rokovi dokad će nešto biti napravljeno.
Jesu li Ovršni zakon ili Zakon o gospodarskoj zoni važni za Hrvatsku i mogu li se provesti?
Apsolutno su važni. Pitanje gospodarskog pojasa pitanje je koje muči ribare, Ovršni zakon muči desetke tisuća ljudi u ovoj zemlji, ali oni se rješavaju kroz strateške stvari, osobni stečaj uopće nije zaživio, reforma pravosuđa ide puževim koracima, raste broj predmeta, iako su gospodarski trendovi bolji nego su bili prije. Ukoliko se ne nastavi s brzim i daljnjim koracima, to neće biti dobro. Odbijam razmišljati o minornim stvarima na kojima bi se trebala spojiti ili razvrgnuti situacija.
Bivši ministar unutarnjih poslova, Ranko Ostojić, rekao je da je Hrvatska suočena s novom balkanskom rutom, dok drugi kažu da balkanska ruta uopće nije postojala. Kako to komentirate?
Na neki način i jedni i drugi način imaju pravo. I ministar, koji je na svaki način odradio dio posla vezano uz migrante, ali prava balkanska ruta ne postoji. Međutim, pitanje je vremena kad će se ona napraviti. Hrvatska javnost mora znati kakvu ćemo politiku voditi prema migrantima.
Kako komentirate izjave i Mosta i HDZ-a da na sastancima ne komuniciraju o kadrovskim pitanjima?
Mislim da se paralelno s ovim temama, koje se daju u javnost, paralelno vodi i određuje strategija koliko će biti ministarstava, tko će biti u njima. U ovom trenutku sigurno traju razgovori o kadrovskim pitanjima. Iskustveno, neozbiljno bi bilo da se dogovaraju programske stvari, a ovo je razgovor u drugom krugu o sedam zahtjeva. Sigurno se odvija jedan razgovor, možda ne toliko čvrst i institucionalan, oko kadrova, kadrovskih križaljki i ustroja vlade.
Mislite li da Andrej Plenković više problema ima s Mostom ili s HDZ-om?
Mislim da je Plenković više koncentriran na razgovore s Mostom, ali jednim okom ipak prati što se zbiva u HDZ-u. HDZ je uvijek imao tu naglašenu desnu liniju, ali mislim da bi trebalo dosta ojačati i tu srednju liniju, zbog dobrobiti zemlje.
Je li za Plenkovića izazov izjava tehničkoga ministra kulture, Zlatka Hasanbegovića, koji je rekao da ne poznaje nijednog glasača HDZ-a koji misli da on ne bi trebao ostati ministar?
To je u svakom slučaju poruka od strane tehničkog ministra kulture. On mu svakog dana šalje poruke preko medija, to je znak da ne komuniciraju, a tehnički ministar ima ambicija ostati ministar, dobio je dosta glasova i to bi šef stranke morao respektirati, ali hoće li on biti ministar teško je reći. On će jednostavno morati naći dobar balans.
Je li moguća situacija da se desetak ultra desnih HDZ-ovaca odluči na rušenje Vlade?
Mislim da ih nema deset, a bi li mogli u ključnim trenucima blokirati izglasavanje zakona, mislim da ne, ali će inzistirati na onome što vjerojatno Plenković, kao potencijalni mandatar, neće imati vremena time se baviti, a to su ideološke rasprave, lustracije. Mi moramo pročistiti i lustrirati naše gospodarstvo na način da ga dignemo i da se krene naprijed.
U oporbi vlada rasulo nakon izbora. Hoće li uspjeti prevazići te probleme?
Uvijek je to tako, ja ne vidim da će ti problemi trajati dugo. Ovo je možda najteži period, 6 mjeseci nakon izbora, to prolaze sve stranke. Ovo kroz što prolazi SDP je dobro, SDP pokazuje razinu unutarstranačke demokratičnosti.
Tko bi mogao biti budući predsjednik stranke?
Teško mi je reći. Vidim da se neki ističu, ali pitanje je hoće li to biti dovoljno. U prošlim izborima bio je Davorko Vidović, Tonino Picula, Zoran Milanović, a onda je napravljen uži izbor i ostala su samo dvojica.
Kako vidite poziv HSS-u? Marijana Petir je tražila da se HSS preseli u vladajući Sabor?
HSS je u zadnjih deset godina dosta stagnirao u smislu njegove prezentnosti u parlamentu. Sad ima pet mandata, ali predstavlja li to stvarnu sliku vrijednosti HSS-a na terenu, teško je reći. Postoji čvrsta lokalna struktura HSS-a, pripada EPP-u, na mnogim lokalnim izborima ostao je s HDZ-om i imat će velikih problema s identitetom.
Kad ćemo imati Vladu?
Mislim da će biti u predviđenom roku, još nisu određeni. Hrvatska je umorna od čekanja, stalno čekamo novu stabilnu vladu, očekuje se da Vlada koju biramo bude stabilna. Očekujem da bi moglo biti dva tjedna otkako Plenković bude imenovan mandatarom za sastav Vlade.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
