Predsjednica Republike Kolida Grabar Kitarović mandat za sastavljanje nove vlade dat će osobi koja je uvjeri da ima podršku većine u Saboru - a to znači osobi koja donese najmanje 76 potpisa.
No, politolozi misle kako je prikupljanje potpisa ‘hrvatska izmišljotina’. Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu podsjeća kako je ta tradicija nastala u vrijeme kada je šef države bio Stjepan Mesić, prvi put 2003. godine.
PROČITAJTE JOŠ
”To je do pravog izražaja došlo 2007. Mesić je, vjerojatno u konzultaciji sa svojim savjetnicima, pretpostavljam, ustavnim pravnicima, odlučio da su potpisi način na koji stranke moraju pokazati predsjedniku da njihov kandidat za mandatara ima podršku većine svih zastupnika. Prema mome sudu, iza te je interpretacije Mesićev pokušaj da ostavi odškrinuta vrata opoziciji, kojoj je bio skloniji”, kazao je Čular za Glas Slavonije.
”Tako je nastala ta naša institucija. Mnoge neformalne običajne institucije koje se primjenjuju možda su u povijesti nastale zbog razloga i ciljeva koje mi ne bismo mogli opravdati, ali su izdržale zub vremena i funkcioniraju. Naš problem nije u tome što je to neformalni institut, nego što se on sukobljava s kriterijima i logikom koju možete iščitati iz Ustava, o tome kome i na koji način predsjednik države daje mandat za sastavljanje vlade”, kaže Čular.
”Da biste razumjeli tendenciju ustavotvorca, ako to hoćemo gramatički i smisleno korektno izvesti, tu treba stajati da predsjednik države povjerava mandat osobi za koju na temelju raspodjele mandata i obavljenih konzultacija procjenjuje ili smatra da uživa povjerenje većine svih zastupnika. Ta ideja da predsjednik mora dobiti neki pisani dokaz uopće ne proizlazi iz Ustava”, zaključuje Čular.
Njegovo stajalište dijeli i niz drugih politologa, a oponiraju im ustavnopravni stručnjaci. Politolog Nenad Zakošek kaže da tu postoji različita interpretacija njih i pravnika, piše Glas Slavonije.
”Nije nikakva katastrofa da onaj tko dobije mandat sastaviti vladu u tome ne uspije, što smo nedavno imali u Španjolskoj. No praksa koja je kod nas uvedena nigdje u Ustavu nije spomenuta. Proces formiranja vlade jest takav da ponekad ti odnosi mogu biti nejasni i onda se to dalje treba odvijati unutar parlamenta, a ne po hotelima ili moderiranjem, kako je to Most radio. Što je ispala sprdačina. I predsjednica je imala ulogu u tome što Karamarko nije dobio mandat, a prema svim pokazateljima ipak je on trebao biti mandatar. A bi li uspio sastaviti vladu, to je drugo pitanje. Stoga mislim da bi trebalo promijeniti postojeću nejasnu formulaciju”, kaže Zakošek.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
