'Italija i još neke zemlje mogle bi izaći iz eurozone'

Vijesti 06. lis 201614:07 > 14:13
Morguefile, Ilustracija

Italija i još neke zemlje mogle bi idućih godina istupiti iz eurozone, prognozirao je u intervjuu za njemačke medije ugledni američki ekonomist i nobelovac Joseph Stiglitz, okrivivši ponovo euro i njemačku politiku štednje za europske ekonomske nevolje.

Europi nedostaje odlučnosti za potrebne reforme poput uspostave bankovne unije, uključujući zajednički program osiguranja depozita. Nedostaje joj i solidarnosti izvan granica pojedinih država, kazao je Stiglitz u razgovoru za njemački dnevnik Die Welt, objavljenom u srijedu.

 “Eurozona će za 10 godina još postojati ali pitanje je kako će izgledati. Jako su male šanse da će i dalje imati 19 članica. Teško je reći koje će zemlje još biti u njezinom sastavu”, prenosi berlinski list Stiglitzove riječi.

“Ljudi su u Italiji sve više razočarani eurom”, navodi Die Welt Stiglitza. “Talijani počinju uviđati da Italija ne funkcionira s eurom”, dodao je.

Njemačka se po njegovim riječima već pomirila s time da će Grčka izaći iz eurozone. Pritom Stiglitz napominje da je već ranije savjetovao Grčkoj i Portugalu da izađu iz eurozone.

Proteklih je mjeseci u Njemačkoj eskalirala zabrinutost za sudbinu eurozonu zbog sve izraženijih strahovanja od napuštanja politike štednje u zemljama na jugu Europe, te zbog labave monetarne politike Europske središnje banke (ECB) i uspona radikalno desne njemačke stranke Alternativa za Njemačku.

U razgovoru za Die Welt Stiglitz kaže da su euro i politika štednje u Njemačkoj krivi za europske ekonomske nevolje. Raspad zone zajedničke europske valute odnosno njezina podjela na sjeverni i južni dio jedine su realne opcije za oživljavanje posustalog europskog gospodarstva, citira njemački list njegove riječi.

Nekadašnji glavni ekonomist Svjetske banke tvrdi da Europa i SAD imaju slična gospodarstva, resurse i potencijal radne snage, ali se američko gospodarstvo oporavilo od globalne financijske krize a europsko nije.

“Velika je razlika euro”, tumači američki ekonomist, pojašnjavajući da zajednička europska valuta pritišće europsko gospodarstvo u cjelini.

U srijedu je euro dosegnuo najvišu razinu prema jenu u tri tjedna, nakon što je Bloomberg u utorak prenio navode neimenovanih izvora da će Europska središnja banka (ECB) vjerojatno do predviđenog roka za završetak programa kvantitativnog ublažavanja postupno smanjivati iznose mjesečne kupovine obveznica.