U dvorani Europskog doma u Zagrebu u petak 14. i subotu 15. listopada održat će se Prva humanistička konferencija u Hrvatskoj, koja ima za cilj podići razinu znanja o vrijednostima humanističke misli, demokratskih i sekularnih načela, ljudskih prava, feminističke solidarnosti, građanske odgovornosti i hrabrosti.
Organizira je Centar za građansku hrabrost, a na konferenciji gostuju ugledni britanski filozof Anthony Clifford Grayling, poznata iranska sekularna aktivistica Maryam Namazie te istaknuta imena humanističke scene u Hrvatskoj.
U nastavku pročitajte njihov poziv te program:
Društva u zemljama bivše Jugoslavije, u tranzicijskom procesu prelaska iz totalitarnog u demokratski sustav, zanemarila su humanističke vrijednosti u korist idejno marketinških vrijednosti kolektiva, uskogrudnog nacionalizma, klerikalnog dogmatizma te podređivanja ukupnog državnog i ekonomskog sustava interesu šačice povlaštenih ljudi i onih koji im politički služe. Dozvoljavaju se i potiču negativna povijesna naslijeđa, sustavna korupcija, rasizam, etnocentrizam i (hetero)seksizam. Isključuju se Drugi i Drukčiji. Svakodnevno smo, u javnom prostoru, izloženi religioznoj nasrtljivosti. Od religioznog diskursa u kojem su: vjera, duhovnost, istina, prave vrijednosti, životni smisao, čak i sama ljudskost rezervirani isključivo za vjernike, preko religioznog oglašavanja u javnim prostorima (škole, bolnice, policijske postaje pa i sudnice) do licemjernog prisiljavanja na sudjelovanje u religijskim obredima. Posvuda i stalno se na ljude nasrće tvrdnjama da vlastite odnose ne mogu uspješno i vrijedno izgraditi bez posredovanja boga i klera koji ga zastupa na zemlji.
VEZANE VIJESTI
Posebno su ideološkom pritisku izložena djeca i mladi koji još nisu izgradili vlastitu osobnost jer teško prihvaćaju marginaliziranje ili čak odbacivanje u skupinama vršnjaka, a neposredno i njihovi roditelji kojima je stalo do sreće svoje djece. Kako se postaviti prema vjeronauku kao obliku indoktrinacije kojom se djeci, u dobi dok su im znanje i sposobnosti kritičkog mišljenja nedovoljni da bi se mogli oduprijeti neistini i manipulaciji, usađuju dogme koje će im određivati cijeli život, pa i njihov odnos prema drugim i drukčijim ljudima?
Budući da su dominantne religijske ideologije seksističke, a dominantne religijske institucije ultrapatrijarhalne, odnosno da u njima svu moć odlučivanja imaju isključivo muške hijerarhije i da njihovi nauci sadrže sustav seksističkih vrijednosti, takve religije danas djeluju kao najjača politička snaga u očuvanju i restauraciji patrijarhata, a od itekako zaslužene kritike takve mizogine ideologije licemjerno se brane pozivanjem na religijske slobode.
Kao humanistkinje i humanisti smatramo da i religijske slobode trebaju imati granice, a ta granica bi bila ugrožavanje i relativizacija drugih ljudskih prava, pa i temeljnog principa jednakosti svih ljudi, odnosno jednakosti spolova. Osim što takve institucije samim svojim patrijarhalnim hijerarhijskim ustrojem predstavljaju koncentraciju patrijarhalne moći i autoriteta, upravo su religijske države (islamske države i Sveta Stolica) oni subjekti koji na međunarodnoj razini sustavno podrivaju inicijative za emancipaciju žena i afirmaciju njihovih prava. Religijske institucije i na razini nacionalnih zakonodavstava i političke prakse sustavno podrivaju prava žena: zastupanjem diskriminirajućih ideja u javnom diskursu, jačanjem rodnih stereotipa i patrijarhalnih „vrijednosti“ u okviru religijskog obrazovanja (ali i čitavog školskog sustava u kojem imaju utjecaj), infiltriranjem u sustav zdravstvenog obrazovanja i javne zdravstvene skrbi koji zlorabe za nijekanje reproduktivnih prava žena, preuzimanjem znatnog dijela sektora socijalne skrbi pod krinkom humanitarizma (najčešće tuđim sredstvima) te provođenjem diskriminacijskih praksi i uvjetovanja osobito ranjivih društvenih skupina (npr. djece bez adekvatne roditeljske skrbi u religijskim sirotištima, trudnih žena, posebno maloljetnica i žrtava silovanja kojima se uskraćuje pravo na pobačaj i pravo na korištenje kontracepcije).
Stoga nam je posebna čast na konferenciji ugostiti brojne misliteljice i aktivistkinje iz humanističkog kruga koje se dugi niz godina uporno i dosljedno bore za vrijednosti humanizma i ljudskih prava, protiv njihovog ugrožavanja i relativiziranja od strane moćnih religijskih hijerarhija i njihovih ideologa.
U petoj godini svog aktivizma, Centar za građansku hrabrost izborom pozvanih gostiju želi omogućiti upoznavanje šireg broja ljudi iz Hrvatske, koji inače nisu u mogućnosti posjećivati humanističke konferencije ili koji se inače nemaju gdje susresti s humanizmom, sa stavovima i s radom poznatih mislilaca i misliteljica. Želja nam je ojačati građansku svijest da svaki čovjek ima pravo na dostojanstvenu život i smrt. Svi imamo pravo ostvariti se kao ljudska bića i sukladno tomu dostojanstveno umrijeti. To nikome ne bi smjelo biti unaprijed uskraćeno zbog opresivnih moralnih načela, tradicija, predrasuda i diskriminacije.
Nadamo se da će ovo međunarodno humanističko okupljanje u Hrvatskoj kroz ponuđene sadržaje pružiti odgovore na brojne izazove današnjice, i time biti mali, ali odvažan i bitan pomak, prema životu dostojnom čovjeka.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
