Ni njegovi stanački kolege, ni šef HNS-a Ivan Vrdoljak, niti vladajuće stranke, ne shvaćaju da se zakon o kojemu raspravljaju cijeli dan u Saboru u trenutnom obliku i sa trenutnom pravosudnom situacijom čelnika Dubrovnika, ne može nazivati - "lex Vlahušićem".

Andro Vlahušić je, naime, pravomoćno je osuđen na zatvorsku kaznu od šest mjeseci uvjetno u aferi Šipan. Predloženim je Zakona o lokalnim izborima predviđena zabrana kandidiranja na lokalne dužnosti osobama “za koje u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu, a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili uvjetnu kaznu od najmanje godinu dana” za najteža kaznena djela i ona protiv službene dužnosti.

Osim ako ne računaju da će Vlahušić loše proći na suđenju u aferi Revelin, gdje ga se tereti zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti, utaje poreza ili carine te povrede obveze vođenja poslovnih i trgovačkih knjiga, nema razloga da tako nazivaju taj prijedlog zakona.

Naime, saborska je oporba u petak nazvala prijedlog Mosta “lex Vlahušić”, ustvrdivši da Most njime želi onemogućiti dubrovačkog gradonačelnika Andru Vlahušića da se ponovo kandidira na tu dužnost.

Iako je Vlahušiću odlukom Vrhovnog suda uvjetna kazna od 10 mjeseci smanjena na šest pa se predložena zabrana na njega ne može primijeniti, stječe se dojam da nitko u sabornici to nije shvatio pa se rasprava u najvećem dijelu vodila oko toga je li zakon pisan baš za njegov slučaj, koji je spominjan i dan ranije, tijekom rasprave o izmjenama izbornog zakona za parlamentarne izbore.

“Nemam problema reći da je problem da jedna stranka za gradonačelnika grada koji je najpoznatiji u svjetskoj javnosti kandidira čovjeka koji je pravomoćno osuđen. To što je ta stranka to napravila i vi sad to nama predbacujete, da mi idemo s tim zakonom, da, upravo zbog toga što imamo takve slučajeve i što određene stranke to čine, mi idemo s ovim zakonom. Da ta stranka to nije napravila ne bi bilo uopće potrebe”, kazao je u toj raspravi Mostov zastupnik Nikola Grmoja.

Danas je, pak, inzistirao da se zakon ne donosi zbog jedne osobe. “Što mislite o tome kako su ovdje neke kolege iz SDP-a i HNS-a tražili odstupanje pojedinih ministara iz prošle Vlade, na primjer ministra Crnoje, zbog toga što je bio prijavljen na drugoj adresi i tako oštetio gradski proračun grada Zagreba, a sada za puno teža djela, na primjer za zlouporabu položaja i ovlasti, znači kada to počini nekakav gradonačelnik ili načelnik, njima je to prihvatljivo”, poručio je Grmoja.

Njegov stranački kolega Miroslav Šimić danas je, pak, pojasnio da se u zakon intervenira “jer prema dosadašnjem iskustvu možemo zaključiti da kod pojedinih kandidata i pojedinih političkih stranaka nije postojala dovoljno izražena volja da takve kandidate uopće ne kandidiraju”.

Replicirao mu je SDP-ov Arsen Bauk. “Ne mogu se oteti dojmu, a to je jedan od članova vašeg kluba jučer izravno potvrdio, da su ove izmjene zakona pisane za konkretna imena i da će se, ako bude u ovakvom ili sličnom obliku ovaj zakon donesen, nazvati Lex Vlahušić”, rekao je Bauk.

Da se radi o “lex Vlahušiću” uvjereni su i u HNS-u, čiji je Ivan Vrdoljak novinarima kazao kako bi svi, bez obzira na to što nemaju iskustva u Saboru, morali znati da se zakoni ne donose zbog jedne osobe.

“Bez obzira što oni žele eutanazirati Andru Vlahušića na neustavan način, u tome neće uspjeti. Morat će ga legalno, pošteno, demokratski pobijediti ili priznati poraz u Dubrovniku, što ja očekujem”, izjavio je Vrdoljak.

HDZ-ov Tomislav Klarić u raspravi je, pak, kazao da su se i neki drugi zakoni mjenjali zbog jednog čovjeka. “Izmjenama zakona koji reguliraju neposredan izbor gradonačelnika 2009. u cilju smjenjivanja samo jednog čovjeka ovdje u Zagrebu, omogućeno je općinskim i gradskim vijećima da neizglasavanjem proračuna izazovu krizu i ponovljene izbore. Uglavnom, u SDP-u nisu uspjeli u svojim naumima ali su napravili ogromne štete gradovima i općinama koje su praktički godinu dana bile bez proračuna s nekim povjerenicima, onemogućavali tog neposredno izabranog gradonačelnika da provodi projekte koje je obećao na neposrednim izborima svojim građanima”, rekao je Klarić.