Sastanak sindikata i Vlade: Novosel otkrio prioritetne teme

Gost Novog dana bio je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikat Hrvatske.

Sastaju se radne skupine Vlade i sindikata. O čemu će biti riječi i tko će Vladu predstavljati?

Za sindikate javnog sektora nemam informaciju. Sastanak sa sindikalnim središnjicama će biti u petak u 10 sati. Za danas – nemam informaciju hoće li biti sastanka.

Kako je dosad djelovalo Gospodarsko socijalno vijeće (GSV). Koliko ste zadovoljni takvim sastancima?

To je na neki način više forma, a ne pravilo. Ono što je propisano Zakonom o radu – socijalni dijalog bi trebao biti nadogradnja javnih politika gdje socijalni partneri mogu utjecati na zakone koji se donose.Tijekom zadnjeg mandata prošle vlade Tihomir Orešković je bio na sjednici GSV-a, ali nažalost ništa se nije pomaknulo u godinu dana jer se nikakvi zakoni nisu ni donosili. Sad očekujemo da Vlada imenuje 6 članova GSV-a. Na sjednicama raspravaljamo o strateškim temama koje su bitne za građna i očekujem da će porezna reforma biti tema upravo te sljedeće sjednice.

Jeste li se čuli i namjeravali sastati s resornim ministrom?

Uspostavio sam kontakt s Tomislavom Ćorićem ministrom rada i očekujem kontakte oko mogućnosti da se preksutra imenuju na sjednici vlade članovi GSV-a kako bi se rad nastavio.

Koje su teme vama prioritet?

U fokusu je donošenje proračuna za 2017. godinu. Paralelno s tim radna skupina izrađuje poreznu reformu, a ona je izuzetno važna.

Jeste li konzultirani oko te porezne reforme?

Ono što mi uvijek inzistiramo jest da socijalni partneri budu uključeni u određenu formu i da sudjeluju prijedlozima za pojedine zakone koji su od naših interesa. Nažalost sindikati nisu sudjelovali u radu skupine za reviziju poreznog sustava iako poslodavci jesu. Danas će biti prvi sastanak te radne skupine na kojem će sindikati vidjeti što se predlaže.

Danas će vaša predstavnica govoriti u radnoj skupini, znate li s kim?

To je naša ekonomska savjetnica Petra Šprajaček. Ono što očekujemo jest da barem na ovom sastanku vidimo u kojem pravcu ide ta revizija i da damo određene sugestije.

Što bi za vas bilo važno barem u dijelu ovoga što je poznato o poreznoj reformi? Što bi bio vaš prijedlog?

Porezni sustav bi trebao biti dugoročniji. Nije dobro da se svakom promjenom vlade mijenja porezni sustav. To nije dobro za građane i investitore. Ona mora biti cjelovita. Imali smo jednu poreznu reformu u vladi Zorana Milanovića. Tu doista želimo da se uskladi cijeli paket s lokalnom samoupravom i ostalim čimbenicima. Imamo informacije vezano za podizane najniže neoporezive osnovice..

Koliko će ljudi zahvatiti ta reforma?

Teško je simulirati kad ne znate kakva će točno ta promjena biti. Inzistiramo da se minimalna plaća poveća. Minimalna je plaća oko 2450 kuna, a mi želimo da bude oko 3.000 kuna. Radnicima s prosječnom plaćom koja iznosi oko 5.600 će biti mala povećanja od 100 do 200 kuna. Najveća povećanja će biti u srednjem sloju koji je vrlo mali. To su radnici koji primaju 10 ili 11 tisuća kuna. Postavlja se pitanje da li je pravedno da se ukida stopa od 40 posto i smanjuje na 36. Mi mislimo da oni koji najviše primaju bi trebali plaćati najviše poreza. Plaće bi se općenito trebale u Hrvatskoj povećati. Radnici odlaze u inozemstvo jer tamo imaju veće plaće. Ako netko predlaže i smanjivanje najviše stope poreza s 40 posto ja bi volio čuti pravi razlog za to.

Hoćete li tražiti povećanje minimalne plaće?

Apsolutno. Svake godine Vlada uredbom utvrđuje minimalna plaća za sljedeću godinu. Ne zato što smatramo da je to naša obveza kao sindikata nego jer određene promjene u sustavu, koje bi trebale povećati potrošnju, neće pomoći onima koji primaju najnižu plaću. Ako je u Sloveniji najniža plaća 790 eura, a u Hrvatskoj 390 eura postavlja se pitanje zašto se poslodavci opiru tom povećanju. Država bi poticajima morala pomoći ugroženom sektoru poput drvne industrije.

Poslodavci će uvijek reći da su parafiskalni nameti preveliki. Koliko god se oni umanjuju ta razlika nikad ne ide u korist radnika. Ona ide u investicije ili u dobit.

Kako vidite kadrovski izbor za ljude koji će voditi resore. Ima li opasnosti od donošenja zakona koji bi omogućili lakše otpuštanje radnika?

Kad bi usporedili SDP-ovu vladu i neoliberalni pristup od te Vlade treba se postaviti pitanje što je to neolibralizam. Socijaldemokracija se izgubila ne samo u Hrvatskoj nego i EU. Neoliberalizam je prerastao kao u neko pravilo. Pojavila se priča o reformi radnog zakonodavstva u cilju otvaranja novih radnih mjesta. Postavlja se pitanje što će to značiti i što će biti s kvalitetnim radnim mjestima, a to su radna mjesta koja su neodređeno.

I Vujčić je govorio o reformama koje bi se trebale provesti da bi rastao BDP. Kad se Vlada boji pravih refomi ide se na reformu radnog zakonodavstva. Na to su se u Milanovićevoj vladi izgubile 3 godine. Određene izmjene nisu pomogle ni poslodavcima, a srećom nisu puno naštetile radnicima. Treba na iskustvenoj razini detektirati gdje je problem sa ZOR-om. Učinit ćemo sve da se reforma radnog zakonodavstva ne otvara samo zbog reforme.

Četiri sindikalne središnjice su reprezentativne za Hrvatsku. Svaka središnjica bi trebla odgovarati prema svojim članovima. Moram nažalost reći da nisu svi pristupi svih sindikalnih centrala jednaki. Mnogi sindikati ne žele biti ni u jednoj središnjci i gledaju svoje neke interese. Scena je previše razjedinjena. Ja to gledam pozitivno, ali očekujem da će se iskristalizirati taj dio pa da oni sindikati koji manipuliraju na kraju nestanu.

Što će biti s pregovorima oko ugovora kojeg su sidikati sklopili sa Sanaderovom vladom?

Kada vam netko umanji plaće 6 posto i kaže vratit ćemo vam to kad BDP počne rasti… Teško je prihvatiti bilo kakav sporazum kad se smanjuju primanja. I sad kad su se stvorili uvjeti makar u statističkim podacima onda svaka odgovorna vlada bi morala postupiti po obavezama koje je naslijedila. Poštivati je jedna priča, a stvoriti financijsku podlogu druga. Prošla vlada je to ignorirala osim dva deklarativna sastanka s Petrovom. Očekujem da sjednemo za stol i da se kaže ”možemo ovako i u ovom vremenu”, ali se to mora skinuti s dnevnog reda.