Gost Novog dana bio je ekonomski analitičar Damir Novotny, koji je komentirao poreznu reformu koju je u četvrtak predstavio ministar financija Zdravko Marić.
VEZANE VIJESTI
Čak 16 zakona se mijenja da bi sve mjere reforme bile usvojene već od 1. siječnja iduće godine. Je li ovo zaista najsveobuhvatnija porezna reforma kao što je rekao ministar Marić?
“Ne bih rekao. Najveća i najsnažnija promjena je bila uvođenje PDV-a. Tada je došlo do bitnog reformiranja poreznog sustava koji je i danas na snazi. Ako je ovo najvažnija reforma ove Vlade kao što je i ministar Marić rekao tada se bojim da će Vlada imati kratak popis velikih reformi. Dobra je, ali pitanje je koji su njeni stvarni dosezi i hoće li doista imati učinka na investicije, razvoj… Povećavanje potrošnje je moguć učinak ove reforme, ali nisam siguran jer su relativno mali dodaci na kućanstva. Par stotina kuna povećavanja je više psihološki nego materijalno. Što se tiče stranih ulaganja, važnije je trebalo biti da se snizi trošak rada. Doprinosi koje poslodavci plaćaju i daleko su niži u drugim europskim zemljama. Nama su vrlo važne investicije domaćih i sranih investitora jer nema dovoljno radnih mjesta. Taj učinak će vjerojatno izostati. Na drugoj strani imamo pitanje rasterećenja korporativnih dohodaka. Dobro je da je snižena opća stopa i uvedena međustopa za male poduzetnike. Ali Hrvatska i dalje ima velike stope oporezivanja poduzeća. U konkurenciji zemalja EU smo i dalje zemlja s velikim porezima.”
Je li točan izračun da bi reforma proračun smanjila za dvije milijarde, ali bi se čak milijarda vratila povećanom potrošnjom?
“To ćemo tek vidjeti. Vjerojatno će potrošnja rasti jer imamo trend rasta i bez ovih rasterećenja. Kućanstva su se razdužila, smanjila dugove prema bankama. Imamo i učinak da naši iseljenici, koji su u međuvremenu otišli, šalju jedan dio svojih dohodaka svojim kućanstvima. Nemamo dovoljno dohodaka za investicije niti u poduzećima niti u kućanstvima – ne odlučuju se u važnije investicije kao što su nekretninei automobili. Imamo jedan zastoj. Ako kućanstva investiraju u stanove i opremanje stanova to se ipak multiplicira na taj sektor. Bojim se da ima dosta nepoznatih točaka u reformi. Dobro je da se snižavaju porezi, to je uvijek dobar smjer, ali itenzitet tih mjera je upitan. Vlada je propustila hrabrije poteze kako bi prije svega privukla investitore.”
Neke međustope se smanjuju, neke povećavaju. Je li to pravedniji sustav?
“Porezima se nitko ne veseli i ako su svi sretni s ovom reformom onda s njom nije nešto u redu. Ne mogu svi biti zadovoljni. Imamo doprinose koji su jednako tako teški. Ono što tu nedostaje je siva zona. Puno dohodaka se stvara u sivoj zona koja nije obuhvaćena oporezivanjem. Neke procjene idu čak i do 27% BDP-a. Tu Vlada nije učinila ništa. Druge zemlje su doskočile tako što su paušalno oporezivale “male poslove”. To je na neki način te poslove uvuklo u regularne tokove oporezivanja. U Hrvatskoj toga nema. Reforma ne daje odgovore na pitanje sive ekonomije.”
Ministar Marić rekao je da povećanjem većih plaća žele zadržati mlade, školovane stručnjake. Ili je pak točna kritika da ova reforma daje još onima koji već imaju?
“Mi imamo jedan egalitaristički pritisak na dohotke, oni se izjednačavaju i daleko smo od toga da su konkurentni susjednim zemljama pa i, recimo, Češkoj. Puno naših stručnjaka sada odlazi u Češku. Jaz između dohodaka i plaće koju netko može zaraditi u Grazu koji je na nekoliko stotina kilometara i plaća u Hrvatskoj je ogroman. Da ne govorimo o Irskoj. Par stotina kuna veće plaće sigurno neće zadržati te ljude. Tu ne pomažu porezne olakšice, nego povećanje produktivnosti, investicije u istražvianje i razvoj… Da bi se stvorile plaće da se zadrže takvi stručnjaci Vlada bi trebala reagirati kod poduzetnika da razvijaju inovativnost. No, kod tih ljudi često i nije plaća razlog odlaska, nego društvo, opći smjer kretanja… Nekoliko stotina kuna ih sigurno neće zadržati.”
Reforma koja se nije posvetila drugoj strani medalje
Je li istina da su ovom reformom najviše dobili poljoprivrednici?
“Poljoprivreda je u teškom stanju, godinama joj se pokušava pomoći na pogrešan način subvencioniranjem. Pa onda se subvencionirala nabava skupe opreme i to nije dobro jer su se poljoprivrednici prezadužili. Izrazito je teška situacija. Tu će neusporedivo više pomoći europski fondovi ruralnog razvoja koji će stimulirati, poticati jedan drugi tip, način, pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Hrvatska u ovom trenutku ima pogrešnu strukturu. Uglavnom su to sirovine: pšenica, kukuruz, koje imaju nisku cijenu. Imamo i problem s mlijekom, a nemamo prerađivačku poljoprivredu. Neće biti dovoljno samo sniziti cijene inputa nego će biti potreban čitav niz drugih poteza – okrupljavanje zemljišta, napraviti magistralne kanale za navodnavanje, organizirati otkupne stanice… Čitav niz investicija.”
Snižava se se i porez na dobit za mala poduzeća i tvrtke. Koliko je Vlada pokazala dobru volju da bude Vlada koja je prijatelj s poduzetnicima?
“To je dobro, ali nije dovoljno dobro. Ovo su mali koraci i nisu dovoljno hrabri koraci. Države se takmiče tko će više smanjiti poreze. Prednjače Irska, Njemačka, baltičke zemlje… Danas je opći trend snižavanja poreza na dobit. Sve to je za stimuliranje investicija jer bez njih nema rasta.
Ovo su neke uravnotežene kalkulacije da se svima nešto da, ali da se bitnije ne rasturi struktura prihoda, jer se Vlada nije uhvatila druge strane medalje – rashoda. U njima je najveći problem, oni su u potpunom kaosom. Ja sam predlagao da se krenem s potpunim resetom jer ne znamo više kud novac curi. Vlada je morala najaviti promjene na rashodovnoj strani. Ministar Marić je rekao da će se oni kontrolirati. Da, mogu se zamrznuti, ali je struktura loša. Dok se to ne sredi…”
Ukida se i takozvana prva nekretnina, proez se s 5 smanjuje na 4 posto. Hoće li to ubrzati prodaju?
“Neće. Hrvatska je prekapacitirana nekretninama. Male promjene u stopama poreza neće bitnije utjecati na tržište nekretnine. Potreban je čitav niz zahvata od strane države. Pogledajmo na primjer stari dio Zagreba. U donjogradskim četvrtima kuće samo što se ne sruše. Ne obnavlja se stari fond nekretnina. Tu sam očekivao da bi se napravio neki fond za obnavljanje starih nekretnina. One su i devastirale prostor i postoji opasnost da se ne sruše. To je isto važno za taj nekretninski sektor.”
Najave su da će se PDV “dirati” te 2018. Rasti će stopa u ugostiteljstvu, vraća se na 25 posto.
“Eh, tu sam na strani Vlade. Rekao bih da je ideja smanjenja PDV-a na turistizam nepotrebna. Osim toga, to nije pametno. Turizm sam po sebi ima položaj i nije potrebna intervencija. Turisti koji dolaze preko agencija ni ne plaćaju taj porez.
Hoće li poskupljenje kruha i mlijeka, koje mnogi najavljuju, utjecati na ljude?
“Neće. To više ne utječe toliko na budžet kućanstva. Više bih se koncentrirao na rast cijena energije. Kod PDV-a je puno važnije napraviti decentralizaciju, da se jedan dio spusti na razinu lokalne samouprave kao što je to kod većine zemalja EU. Skoro 50% proračuna puni se iz PDV-a. To je ogromna centralizacija, bolje bi bilo da se prebaci na lokalne zajednice, one moraju biti aktivne i stvarati uvjete i život u svojim sredinama.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
