Vlada Andreja Plenkovića naumila je po svaku cijenu progurati tzv. cjelovitu poreznu reformu kroz parlament do kraja tekuće godine, a kako bi se određeni njeni dijelovi mogli početi primjenjivati od 1. siječnja 2017. Za to nemaju vremena pa su si "dali ovlasti" ignoriranja odredbi Zakona o procjeni učinaka propisa, piše Faktograf.
Analizom koju je provelo Ministarstvo financija ustanovljeno je da sedam od ukupnoo 15 zakona prije donošenja ili mijenjanja moraju proći kroz proceduru procjene učinaka propisa. Radi se o Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, Zakonu o doprinosima, Zakonu o porezu na promet nekretnina, Zakonu o lokalnim porezima, Zakonu o trošarinama i Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila.
Ovih sedam zakona, kako je i sam ministar Marić priznao na sjednici Vlade, podliježu postupku procjene učinaka propisa. No, Vlada je svejedno odlučila da taj postupak neće provesti, i to, prema Marićevim riječima, “uzevši u obzir objektivne okolnosti, a prije svega kratkoću rokova”. Drugim riječima, Vlada RH svjesna je da poreznu reformu do kraja godine ne mogu donijeti poštujući zakonom propisanu proceduru pa su umjesto da odgode reformu odlučili ignorirati zakon, navodi Faktograf.
VEZANE VIJESTI
Odlučili da će procjenu napraviti naknadno
Štoviše, Ministarstvo financija spornim je zaključkom Vlade ovlašteno da procjenu učinaka propisa za predmetne zakone provede naknadno, u roku od dvije godine. No, u tom slučaju više se ne može govoriti o procjeni učinaka zakona koji se donosi da bi se reformirao porezni sustav, već o evaluaciji učinaka donesenih propisa. Direktno je to u suprotnosti s odredbama članka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa, gdje je objašnjeno da odredbe ovog zakona služe za odabir najboljeg rješenja za donošenje propisa koji utječu na područje socijalne skrbi, zaštite okoliša i gospodarstva, što naravno uključuje i financijske učinke.
Ovakav je zaključak, izjavio je Marić između ostalog na sjednici Vlade, “u skladu s važećim zakonskim propisima”. No, Zakon o procjeni učinaka propisa ni na koji način ne daje Vladi ovlasti da po vlastitom nahođenju privremeno suspendira propisanu proceduru donošenja zakona. U članku 10. Zakona o procjeni učinaka propisa stoji da Vlada RH i Hrvatski sabor odlukom ili zaključkom iznimno mogu primijeniti sustav učinaka propisa i na zakone koji mu ne podliježu, ali baš nigdje nema odredbe koja bi im omogućila da izbjegnu procjenu učinaka propisa ukoliko su je dužni provesti. Kao što je slučaj kod paketa zakona koji čine tzv. cjelovitu poreznu reformu.
U opasnosti i javna rasprava
Upitno je i kako će se ovakva odluka Vlade reflektirati na proces javne rasprave o predloženoj reformi. Svoj bi ovotjedni zaključak Vlada RH, naime, mogla pokušati iskoristiti i da izigra odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
U članku 11., stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti “dužna provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa”. Vlada RH teoretski bi se tako mogla pozvati na činjenicu da predloženi zakoni spadaju u domenu procjene učinaka propisa, a ne bi li na taj način pokušali skratiti ili potpuno zaobići javnu raspravu o poreznoj reformi, zaključuje Faktograf.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
