Ante Šprlje za TNT o uhićenjima u Orašju

Gost Točke na tjedan bio je ministar pravosuđa Ante Šprlje (Most), koji je komentirao uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju.

Može li Hrvatska osim financiranja pravne pomoći učiniti išta konkretno u slučaju uhićenih pripadnika HVO-a?

“Republika Hrvatska će im kao svojim državljanima pružiti svu pravnu pomoć, u što je uključeno i prikupljanje dokumentacije i potrebnih dokaza.”

Od 28 ljudi protiv kojih se vodila istraga na kraju je uhićeno samo 10 Hrvata?

“To je simptomatičan podatak koji nas je zabrinuo i ukazao na okolnost koja može ukazati na diskriminaciju Hrvata, odnosno pripadnika HVO-a hrvatske nacionalnosti.

Jeste li zatražili objašnjenje za to?

“Mi za to ne možemo zatražiti objašnjenje, pravosudna tijela BiH to ne daju. Prije tri mjeseca smo zatražili podatke o hrvatskim državljanima, generalima protiv kojih se vode istrage ili su podignute optužnice.”

Jeste li dobili odgovor?

“Ne.”

Je li ta informacija razlog zbog kojeg Hrvatska sumnja u politčku obojenost ovih uhićenja?

“Politička obojenost se javlja u onom dijelu kada se jave optužnice sa zapovjednom odgovornosti ili kvalifakcija o udruženom zločinačkom pothvatu. Mi imamo strahovit niz dokumenata s kojima možemo dokazati da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata. U BiH se vodio rat za opstanak. Kada vidimo takvu optužnicu naravno da strahujemo da se radi o političkoj optužnici.”

Tužiteljstvo BiH reklo je da ih ni ne terete za udruženi zločinački pothvat, nego za ratne zločine protiv čovječnosti. Je li stav Hrvatske da zločina u Orašju nije bilo ili da nisu počinjeni u ime Hrvatske?

“Stav RH je da nikad nisu počinjeni nikakvi zločini u ime Hrvatske. Je li bilo ratnih zločina neka sudovi u BiH utvrđuju. Hrvatska je predana ideji da se svi ratni zločinci kazne. Gdje se god pojavljuje zapovjedna odgovornost, mi smo zabrinuti. Od 28 osumnjičenih samo Hrvati su optuženi.”

Bošnjački i srpski članovi predsjedništva BiH prozvali su Hrvatsku zbog pritiska na njohobo pravosuđe. Je li Hrvatska prešla tu liniju?

“Ja mislim da nismo prešli tu liniju, samo smo jasno iskazali zabrinustost. Ni u jednom trenutku im nismo rekli što da čine. Mi smo samo izražavali zabrinutost.”

Neke udruge i odvjetnici ipak kažu da Hrvatska prelazi tu granicu?

“Ja se ne slažem s time.”

Odvjetnik Đure Matuzovića kaže da je on žrtveno janje, da je Hrvatska vojska zapovijedala i da će on dati imena.

“Ja ne znam što je tko izjavio u kojem kontekstu i kakvom psihičkom stanju, ali mogu potvrditi da RH na tom području nikada nije naređivala bilo kakve zločine u njezino ime.”

Može li takva obrana naštetiti Hrvatskoj?

“Svaka takva obrana može imati negativne implikacije, no ja stvarno držim da takvih situacija nije bilo.

Može li se zaključiti da Hrvatska vidi pokušaj dokazivanja agresije na BiH mimo Haaga?

“U samom ovom konkretnom slučaju nisam vidio da bi se Hrvatska teretila za ratni zločin. No općenita je intentcija optužnica da se Hrvatsku na negativan način pokušava smjestiti na teritorij BiH. Hrvatska je legalno i legitimno bila na području BiH, u ombrambenim operacijama. Kvalifikacije da smo radili planirane progone, ubojstva su netočne. Ako su se događali pojedini slučajevi, ne bježimo od pojedinih incidenata, ali to nikada nije bilo u svrhu politike Hrvatske ili naredba.”

Već dugi niz godina govori se o tim izvidima, istragama u BiH. Ima li Ministarstvo službeni podatak o istragama i optužnicama?

“Ne, mi nikad nismo dobili takav podatak. Imali smo nekakve informacije što se radi u pojedinim predmetima jer su od nas traženi neki dokumenti. Što se tiče samog broja istraga imamo samo jednu informaciju koju smo čuli iz medija od tužitelja BiH da je nešto više od 600 istrraga u tijeku, no one uključuju i Hrvate i Srbe i Bošnjake.

Što Ministarstvo može učiniti, je li preuzimanje istraga opcija?

“U pojedinim slučajevima postoji ta mogućnost, to se već događalo u prošlosti. Međutim, ne može se za svaki taj slučaj preuzeti istraga.”

Može li Hrvatska to sada tražiti, u ovom slučaju?

“Teoretski može, no realne okolnosti ukazuju da BiH na to neće pristati.”

Što ako u jednom trenutku budu podignute optužnice protiv Milijana Brkića ili Damira Krstičevića?

“Vlada naravno ne bi izručivala te građane. Ja sam uvjeren da do toga ne bi trebalo doći iz razloga čisto dokazne naravi jer ne postoji argumentacija da bi te osobe počinile zločin na teritoriju BiH.

Bi li Hrvatska onda morala preuzeti kazneni progon?

“Ne postoji obveza preuzimanja.”

Rekli ste da postoji grupacija koja se bavi istraživanjem zločina nad Hrvatima u BiH i da će infromacije brzo dati DORH-u?

“Postoji ta grupacija koja već neko vrijeme radi na prikupljanju dokumenata i dokaza o sudjelovanju nekih ljudi u agresiji na Hrvatsku i dokaza koji se tiču osoba koje su kasnije prešle u Armiju BiH i obnašale tamo najviše funkcije.”

O kakvoj grupaciji je riječ?

“Ne bih o tome.”

Je li ona unutar Ministarstva?

“Ne, radi se o grupaciji ljudi koja je imala pristup dokumentaciji i koja je bila spremna posvetiti se tom poslu. Nije to po ničijem nalogu, to je njihovo nahođenje.”

Jesu li onda protuoptužnice odgovor?

“To nije reakcija, odgovor na akciju. To je nešto što se s vremenom utvrdilo da možda treba napraviti.

Znači da DORH u ovom trenutku ništa ne radi u tom smjeru?

“Istrage DORH-a su tajne, ne mogu govoriti o njima.”

Da je bilo nečega optužnice bi već bile podignute?

“Istrage su vrlo složena stvar. Bez obzira što je prošlo jako puno godina, kadrovska pitanja, ogromna dokumentacija doveli su do toga da su neke pokretane tek u zadnje vrijeme. Isto i optužnice. Iz tog je razloga za očekivati da će se određene stvari otkrivati tek sada.”

Dokumentacija je u BiH stigla iz Hrvatske. Rekli ste da je neadekavatno pokazivana.Je li problem što je Hrvatska dala tu dokumentaciju ili što nije bila opreznija?

“Problem je jedne i druge naravi. Općenito, dokumentacija se nije davala samo zadnje vrijeme, nego od 2000. Kada sam postao ministar utvrdio sam da se davala na upit bez da se selektivno provodilo za što točno ona treba.

HDZ sada optužuje SDP, a SDP krivi HDZ. Tko je zapravo kriv?

“Dokumentacija se dostavljala 15 godina. Sada kriviti pojedinca je bespredmetno. 15 godina se to radilo sustavno, neorganizirano i s prevelikim povjerenjem.”

Spominjali ste da će Vlada rasvjetliti sve događaje. Kako?

“Osnovali smo na Vladi savjet za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima. On će se baviti i tim pitanjem. Mi ćemo raditi određenu analizu cijele situacije, koja je količina dokumentacije, kojeg opsega je otišla, na koja mjesta i kud dalje. Onda ćete moći procijeniti “kakva je šteta”.

Planiraju li se sankcije?

“Treba razumjeti da se dokumentacija u određenom dijelu davala zbog zakona koji nas je na to obvezao. Tu nije bilo opcije. Međutim, činjenica je da se davalo i na drugi način, da su se tražili određeni podaci, a njima se otkrivali neki drugi, koji zbog nacionalne sigurnosti nisu trebali.”

Svi sada na neki način napdaju ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Antu Nazora.

“Što se tiče napada na gospodina Nazora mislim da se tu stvarno pretjeralo. On je morao davati što mu je naloženo. Većina dokumentacije je išla do 2009., a u razdoblju od 2009. do 2015. otišao je znatno manji broj dokumenata. Napadi na Nazora su pretjerani i možda paušalni. Što se tiče postupanja tijela – ti protokoli su omogućavali i suradnju na teški slučajevima trgovine ljudima, šverca droge, organiziranog kriminala… Međunarodni sporazumi omogućavaju puno dobroga. Druga stvar je to je li se procijenilo hoće li se dokumentima postupati na adekvatan način.”

Planirate li sastanak s bosanskohercegovačkim kolegom?

“Već sam bio u posjeti BiH. Tamošnje ministarstvo ima specifičnu ulogu, jako je odvojeno od tužiteljstva. Ttjecaj je vrlo malen, gotovo nemoguć. Bio sam u kontaktu s ministarstvom pravde, ispitivao se o cijeloj situaciji, no i oni su imali ograničene podatke.

Hoće li se održati zajendička sjednica Vlade i Vijeća ministara BiH?

“Ne mogu ulaziti u to. To je na uredu Vlade. Svakako podržavam dobre odnos s BiH i želim da RH bude BiH put prema Europi.”