ANKETA | Treba li se svijet bojati vladavine Donalda Trumpa?

Vijesti 09. stu 201612:19 > 12:24
Morguefile

Otkad su proglašeni rezultati američkih predsjedničkih izbora slušamo o kraju svijeta kakvog poznajemo, kraju demokracije... Nepredvidivi Donald Trump je postao predsjednik najmoćnije države svijeta i 'drži prst na obaraču njenog nuklearnog arsenala'. Trebamo li se bojati?

Ili je jednako opasna bila njegova protivnica Hillary Clinton, s čijim se mandatom u State Departmentu povezuju počeci ratova na Bliskom Istoku i na sjeveru Afrike, koji su pokrenuli najveći izbjeglički val od Drugog svjetskog rata?

Analitičari nipošto nisu složni. Čovjek koji je dobio izbore suprotstavljajući se moćnom establišmentu, kojemu prema svojoj prošlosti itekako pripada, uspio je uvjeriti više birača u dobrobiti svog dolaska na vlast nego žena koja je za sebe tvrdila da je manje zlo. Je li to zbog mizoginije i rasizma koji su obilježili njegov javni govor ili  zbog odašiljanja snažne poruke protiv intervencionizma inkorporiranog u pojavi Hillary Clinton?

U slučaju ovoga drugog, razloga za brigu je manje, ukoliko Trump bude postupao u skladu s takvim očekivanjima. No, tko uopće može znati što donosi Donald Trump, s obzirom na nepredvidivu narav i ‘obećanja’ koja je davao u kampanji, od izgradnje zida prema Meksiku do zabrane ulaska u SAD za muslimane, a kojih se ne bi postidio ni desno populistički britanski UKIP?

Je li postalo svejedno u trenutku kada je iz utrke za predsjednika ispao Bernie Sanders, sustavno sabotiran od strane establišmenta Demokratske stranke, koji je kao davao nadu da će demokratizirati SAD i učiniti politiku socijalno pravednijom na unutarnjem planu i humanijom na vanjskopolitičkom planu? Ili Trump otvara prostor za nove, neslućene strahove? Strah od distopije nuklearnog Trećeg svjetskog rata, kojim je civilizacija zastrašivana kroz cijeli Hladni rat, uvijek se za nijansu pojača kada se čelnoj poziciji u SAD-u približe desni populisti, nego demokrati, koji ‘preferiraju Treći svjetski rat nižeg intenziteta’ i dovoljno daleko od očiju tzv. naprednog svijeta. No, je li i to opravdano ako se Kubanska kriza događala u vrijeme Johna F. Kennedyja?

Dolazi li taj “kraj svijeta” u obliku porasta mržnje na globalnom planu, kojoj je Trump toliko puta pribjegavao u kampanji?

Nose li možda četiri godine Trumpa na vlasti dovoljno vremena za konačno otrežnjenje i šansu da nakon njega na vlast konačno dođe osoba koja stoji iza svojih riječi, koja neće biti tek manje zlo?

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.