Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti pri Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske uputilo je komentar na Izvješće Povjerenstva za unapređenje reforme odgoja i obrazovanja.
Komentar prenosimo u cijelosti.
“Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja koje je bivši ministar Predrag Šustar imenovao 22.7.2016. podnijelo je ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću izvješće o provedenoj analizi reformskih dokumenata i aktivnosti na njihovoj provedbi te je iznijelo svoje preporuke za unaprjeđenje sustava.
Izvješće je objavljeno na mrežnim stranicama MZO-a 4.11.2016. godine i preneseno je u medijima. Objavljeno Izvješće sadrži kritički osvrt na razinu i narav političke potpore reformi odgoja i obrazovanja Vlade RH u periodu 2011.-2015., daje svoju raščlambu nekih elementa provedbe Strategije i Akcijskog plana te nudi preporuke za unaprjeđenje reformskih procesa.
VEZANE VIJESTI
U Izvješću je višekratno apostrofirano Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te ga je ono ponukano ovim putem komentirati.
Objavljeno Izvješće na nekonstruktivan i neobjektivan način pokušava omalovažiti značaj nacionalne Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te ujedno podcjenjuje rad stotina stručnjaka koji su na njoj radili stručno, savjesno i predano.
Izvješće u suštini ne sadrži supstancijalne primjedbe na sadržaj i razvojni potencijal Strategije, već uglavnom problematizira formalne detalje koji su se mogli lako razjasniti da se uopće pokušalo komunicirati s ljudima koji su radili na izradi i provedbi Strategije.
Izvješće je naime izrađeno bez ikakvih konzultacija s legitimnim Povjerenstvom za provedbu Strategije i sa stručnjacima koji su radili na njezinoj izradi, zbog čega sadrži niz netočnosti, neistinitih tvrdnji i kontradiktornih stavova.
U nekim je elementima Povjerenstvo pokazalo začuđujuće nepoznavanje sustava. Primjerice, predlaže se preispitivanje zadaće Nacionalnog koordinacijskog i Nacionalnog operativnog tijela koja su bila tijela zadužena za izradu Strategije i prestala su s radom danom njezina donošenja 2014. godine.
* Između ostalih netočnosti u Izvješću se tvrdi da su u tim tijelima radili ad personam imenovani članovi, iako su velika većina bili predstavnici institucija i ministarstava (26 od 36 članova).
* Predbacuje se da je Strategija izrađena bez prethodne analize, iako je obavljena opsežna analitička podloga, a sam tekst Strategije popraćen je pozivanjem na konzultiranu literaturu i provedene analize.
* Tvrdi se da je Strategija rađena kao diskontinuitet u odnosu na prethodna reformska nastojanja, iako se u Strategiji višekratno poziva na ono što su poduzimala ministarstva u ranijim mandatnim razdobljima.
* Ne uzima se u obzir činjenica da je Strategija rađena na temelju Smjernica za izradu Strategije, a koje je Ministarstvo izradilo u suradnji i na poticaj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
* Što se strukovnog obrazovanja tiče, dodatni program njegovog razvoja nije rađen zbog nedostataka Strategije, nego upravo na temelju njezinih mjera koje su u Programu izlučene iz Strategije i dodatno razrađene.
Povjerenstvo je ignoriralo neke važne činjenice vezane uz izradu Strategije i njezino značenje za nacionalnu obrazovnu politiku. Činjenica je da su tijekom izrade Strategije obavljene široke konzultacije sa svim dionicima obrazovnog sustava. Strategija je kao takva podržana od većine stručne javnosti. Prihvaćena je kao obvezujući dokument u Hrvatskom saboru u listopadu 2014. godine. Podržana je od strane Europske komisije. Posebno je važno istaknuti da je ona jedan od ključnih dokumenata na kojima je temeljen Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ za razdoblje 2014.-2020., kojim se u dijelu „Obrazovanje i cjeloživotno učenje“ našoj zemlji omogućuje bespovratno korištenje 450 milijuna eura u cijeloj vertikali za obrazovanje i znanost.
Umjesto da se intenzivno nastavilo s provedbom Strategije kao dobro razrađene platforme za dinamičan razvoj sustava odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, imenovanjem Šustarovog Povjerenstva reformski su procesi blokirani, a istovremeno je zaustavljena provedba većine mjera Strategije. Moramo biti svjesni da je takvim neodgovornim postupanjem ozbiljno ugrožena budućnost ne samo djece i mladih, nego cjelokupnog hrvatskog društva.
Na kraju, ne možemo zaobići javni istup supredsjednice Povjerenstva, prof. dr. sc. Dijane Vican, u Dnevniku HTV-a 3.11. o. g., na dan objavljivanja Izvješća, u kojem je izjavila da je eksperimentalna provedba novih kurikuluma nepotrebna, jer je naš obrazovni sustav dovoljno dobar da može odmah krenuti u punu primjenu. Njezino je Povjerenstvo u Izvješću pak mišljenja da je sustav potpuno nepripremljen za uvođenje novih kurikuluma, a da je eksperimentalna provedba nužna. Predsjednica Povjerenstva je tom prilikom izjavila i da su predlagatelji povukli prijedlog uvođenja devetogodišnje osnovne škole, što je neistina, jer je predlagatelj Hrvatski sabor koji nije povukao prijedlog. Neistinita je i njezina tvrdnja da bi za uvođenje devetogodišnje škole trebalo mijenjati Ustav, jer ne postoji nikakva ustavna odredba koja bi to pitanje regulirala. Napominjemo da je Hrvatska ostala gotovo jedina europska zemlja s osmogodišnjim obaveznim obrazovanjem.
Određenu dozu optimizma daje nam nedavno održan sastanak s ministrom znanosti i obrazovanja na kojem je zaključeno da postoji obostrana volja za nastavkom suradnje na provedbi Strategije. Ocjenjujemo da je to, nakon što s prethodnicima u Ministarstvu nismo uspjeli ostvariti baš nikakav kontakt, dobar znak.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
