Ekonomski analitičar, Velimir Šonje, komentirao je poreznu reformu.
Na pitanje što misli o poreznoj reformi, Šonje je rekao da je načelno dobro zamišljena. “Naravno, ima zamjerki, ali ono što je generalno dobro jest da je ona izrazito pozitivna za buđenje gospodarske aktivnosti, zato što se smanjuje opterećenje rada, oporezivanje dohotka, pojeftinjuje rad, ili za poslodavca ili radniku ostaje više, čime ostaje više za potrošnju, što ima pozitivan utjecaj na gospodarsku aktivnost”, rekao je Šonje, vezano uz porez na dohodak.
VEZANE VIJESTI
Komentirajući porez na dobit, Šonje ističe da je to ponešto drugačija priča. “Zato što smo mi, što se poreza na dobit tiče, imali najvišu stopu u zemljama okruženja. Imali smo veću stopu od Mađarske i Slovenije. Mi tek sad nakon ove reforme postajemo konkurentniji u poreznom smislu”, kazao je Šonje, dodavši da misli da su to najvažnije pozitivne stvari porezne reforme i da ih s te strane vrijedi i podržati.
Ekonomski je analitičar istaknuo da bi ova porezna reforma mogla potaknuti i unutarnju potrošnju. “U zadnje dvije godine imamo izlazak iz krize, a to je ovisilo o izvozu. Sad se taj kapacitet za daljnji veliki rast izvoza polako iscrpljuje. Sad počinjemo ovisiti o unutarnjim faktorima poticanja rasta i važno je da ljudima ostane više i da se unutarnja potrošnja potakne, što ova reforma i podrazumijeva”, rekao je Šonje, koji smatra da je bivši ministar Boris Lalovac prvi krenuo u dobrom mjeru, kad je povećao prag za oporezivanje poreza na dohodak. “Potrošnja se od 2015. počela oporavljati”, rekao je Šonje.
Na pitanje da komentira primjedbe s lijeve strane političkoga spektra, koje kažu da se u porezu na dohodak krši pojam pravednosti, Šonje je rekao da je porezni sustav već u startu pravedan, jer oni koji primaju minimalnu plaću ne plaćaju porez na dohodak. “Oslobađa se rad od tereta države. Neće se ništa dogoditi tu gdje se porez već ionako ne plaća. On se događa od prosječnih plaća pa naviše. S porezom se, kao instrumentom, ne može napraviti ništa drugo, jer su parametri zadani”, kazao je Šonje.
Komentirao je i primjedbe oko minimalne plaće, odnosno, treba li ona rasti ili ne. “S minimalnom plaćom treba biti oprezan, jer ima niz tradicionalnih industrija koje su radno intenzivne. Primjer je, recimo, tekstilna industrija. Ako se previše podigne minimalna plaća, može se dogoditi da će tvrtka ili smanjiti broj radnika ili će otići u minus i izgubiti kapital. Svi bi htjeli da ta minimalna plaća bude kao u Njemačkoj, ali to ne može biti zbog stupnja našeg razvoja, tehnološku razvijenost i slično. Kad ekonomija raste, onda možete razmišljati o podizanju minimalne plaće, jer ljudi i ako izgube posao, lakše će ga naći, jer je ekonomija u rastu. Kad je recesija, onda minimalnu plaću po toj istoj logici treba smanjivati, jer ljudi ako ostanu bez posla, teško će ga ponovno naći”, objasnio je Šonje.
Kad je u pitanju predizborno obećanje HDZ-a, da će stopa PDV-a pasti s 25 na 24 posto, Šonje je istaknuo da se to nije činilo realno ni u vrijeme kad se pričalo o tome. “Moramo se sjetiti da je naš proračun i dalje u deficitu. Javni dug je iznimno visok. Nismo u situaciji da smo komotni, pa da ga možemo smanjivati”, rekao je.
Usporedivši to s najavljenim porastom stopa poreza u ugostiteljstvu na 25 posto, a da će u turizmu ona ostati na 13 posto, Šonje je rekao da je PDV nesretan porez u smislu da svi žele podešavati stope. “Idealan je kad imate jedinstvenu stopu, a poticanje radite tako da nekome date subvenciju. Politika je takva da se voli igrati tim stopama”, rekao je Šonje, dodavši da je, kad već postoji stopa od pet posto na najvažnije potrepštine, onda dobro da ona i ostane na toj razini.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
