Kolega Boris Rašeta iz 24 sata gostovao je u pregledu tiska u Novom danu. Komentirao je buku koja se podigla zbog podjele "Pionirovih" čokoladica u Dubrovniku.
“Meni je neshvatljivo da se na jednom benignom i apolitičnom području može napraviti takva serija grešaka. ‘Afera čokolada’ je progutala jučer cijeli politički dan, predsjednica je iz jedne greške srljala u drugu”, naveo je Rašeta. Za primjer provođenje istrage o paketu i porijeklu čokoladica, otkrivanja Vukovara i činjenice da je Subotica, “rodni grad” proizvođača Pionir, grad u Srbiji gdje većinom žive Mađari i Hrvati. No, to nije ono što najviše čudi.
“To je uzburkalo i međunacionalne strasti, vjerujem da su naslovnice srpskih tabloida užasavajuće. Ne znam zašto je reagirala ovako, zašto se uopće ograđivala o tome. Pretpostavljam da je uspaničena zbog anketa o popularnosti i čini mi se da je krenula u neuobičajeno ranu fazu predkampanje, ali se ovim nizom izjava svrstala u onaj niz političara tipa Steve Culeja, Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih, što je puno uža platforma od one na kojoj je dobila zadnje izbore. Mislim da joj hitno treba kvalificiran savjetnik kojeg bi slušala”, kazao je Rašeta.
VEZANE VIJESTI
Lavovski dio zatezanja odnosa sa susjedima je potpuno nepotrebno, navodi on, i može se riješiti ispod stola, telefonski i diplomatskom komunikacijom, a ne medijima, jer očigledno je dovoljno da se malo čačka, pa da se digne intenzitet tenzija. Za primjer navodi i sigurnosne ugroze.
“Zadnjih dana vidimo zatezanja na relaciji Hrvati-Bošnjaci. Ne vidim zašto se ide u to. Mi smo čuli nakon jako dugo vremena oštru izjavu Bakira Izetbegovića. Ja bih to rješavao telefonski, daleko od očiju javnosti. To su pitanja sigurnosti i nisam siguran da od toga treba praviti ovakvu paradu”, kazao je Rašeta.
Komentirao je i cjelokupni dojam koji Hrvatska ostavlja na međunarodnoj sceni, kako zbog odnosa sa susjedima, koji su se pogoršali usprkos najavama da će Hrvatska činiti sve da pomogne susjedima, poglavito Srbijom, tako i zbog djelovanja na relaciji Ukrajina-Rusija.
“Milanović je ovakve izjave davao u nejavnim izajavama, primjerice kada je tajno sniman na sastanku sa Klemmom, ali se suzdržavao od ovog tipa retorike. Nije mu uvijek polazilo za rukom, znamo da ima kratak fitilj. Imamo situaciju da je došlo do kontinuiteta te svađalačke politike, nije prekinuta, dapače, još je eskalirala”, kaže o susjedima.
A što se tiče Ukrajine, Rašeta navodi da je to posljedica činjenice da je američka administracija, koja je računala na pobjedu Hillary Clinton, potencirala sukobe niskog intenziteta na potezu od Baltika do Hrvatske.
“U momentu kad je pobijedio Trump, u Washingtonu je došlo do pokušaja da se oteža pokušaj detanta prema Rus, šire minsko polje, nasjeli smo na tu zamku”, kazao je. Vlatko Maček, navodi, znao je govoriti: “Dok se veliki tuku – mali pod stol”. Rašeta smatra da bi Hrvatskoj politici bilo bolje dane da bude avangarda u odnosima u kojima nemamo koristi, a možemo iznijeti samo štetu.
Što se tiče proračuna, Rašeta kaže da nam se ponavlja prošlo desetljeće.
“HDZ se razbacuje troškovima, pa SDP to racionalizira i vraća u prirodne uokvire. Ovo smo gledali kod Sanadera – 82,3 milijarde kuna iznosio je proračun u vrijeme Račana, a onda je došlo do ekspanzije u Sanaderovo doba, dijeljenju novca socijalnim skupinama i išlo se u izgradnju autocesta, potpisan je i sporazum sa sindikatima javnih službi i onda je cijeli teret došao na sređivanje Milanovićevoj vladi – opet je ta vlada ostavila deficit, a mi smo umjesto rezanja, dodatno povećali izdvajanja”, kazao je Rašeta.
Herman Vukušić u izjavi za 24 sata kazao je da proračunska bomba prijeti od strane ratnih vojnih invalida. Njih 12 000 bi moglo dobiti invalidnine temeljem PTSP-a, što nije bilo moguće zadnjih deset godina.
“U startu će moći računati na 40 posto invalidnosti, automatski, bez roka odgode, a tu će biti i jako veliki kontingent boraca HVO-a, što može biti nezamislivo velik izdatak, a vidimo da Vlada ne može riješiti niti problem sa sindikatima”, kazao je Rašeta.
U sklopu resetiranja cijelog sustava Domovinske sigurnosti pokušava se i predsjedniku države i vlade oduzeti lavovski dio ovlasti nad vojskom.
“Riječ je o pokušaju starijih generala HV-a, ali neće uspjeti”, kazao je. Ukoliko bi se predsjednici oduzele ovlasti nad vojskom, njena funkcija bi bila fikusoidna, ostalo bi samo “potpuno okresano stablo”.
