Vesna Teršelić i Nadežda Čačinović o Novoj ljevici

Gostujući u Novom danu Vesna Teršelić i Nadežda Čačinović otkrile su koga bi trebala privući Nova ljevica, te na kakvim načelima počiva nova stranka. Također su se osvrnule i na aktualna politička zbivanja u državi.

Sutra u Novinarskom domu održat će se Osnivačka skupština stranke Nova ljevica. Što donosi Nova ljevica u političkom životu Hrvatske i koje ideje će zastupati, u Novom danu otkrile su članice Inicijativnog odbora Vesna Teršelić i Nadežda Čačinović.

Upitane što nam govori osnivanje nove strane o postojećoj političkoj sceni, Teršelić je odgovorila: “Iscrpila se na stranačkoj razini. Mislim da je među ljudima postoji potreba za novom strankom”.

Dodala je kako je ideja da se Nova ljevica zalaže za pravdu, za dostojanstvo čovjeka i dostojanstvo rada, ljudska prava, solidarnost i uključivost.

Osnova lijevog programa

“Osnova lijevog programa jest promjena, ne postoji razlog zbog kojeg bi siromašniji postajali sve siromašniji, a bogati sve bogatiji. Osnova lijevog programa je postojanje politika zasnovanih na iskustvu nepravde, ako čovjek ne može živjeti od svog rada, to nije prirodno – to se može mijenjati”, kazala je Čačičpvić koja je zatim pojasnila zašto se socijaldemokracija učvrstila samo na sjeveru Europe: “U Skandinaviju su mogli nastaviti s ovim tipom uhodavanja, odnosno stabilizacijom ovog programa. U Norveškoj višak od iscrpljivanja prirodnih resursa država je uložila u osnaživanje socijalne države. Drugdje se stvar erodirala”.

“Moraju postaju mogućnosti da situacija u kojoj smo rođeni nije naša sudbina. Ekonomski zakoni nisu prirdoni zakoni. Širenje kapitalizma i globalizacije je svjesna odluka, to ne mora biti tako”, naglasila je Čačinović.

“Gladni smo dostojanstva, dostojanstva rada, dostojanstva stvaranja, medijskim slobodama, koje se sve više urušavaju.
Što se sada događa s nastavkom reforme obrazovanja, je li Neven Budak još uvijek vodi Povjerenstvo za provedbu strategije reforme? Izašlo je na ulice 50.000 ljudi za obrazovanje, to je svjetski fenomen”, upozorila je osnivačica i voditeljica Documente Vesna Teršelić.

“Nekako nam se šalje poruka kao da je normalno da raste broj nezaposlenih mladih, da raste broj osiromašenih umirovljenika, to ne mora biti tako. Zbog toga smo se odlučili na ovaj korak”, obrazložila je Teršelić.

Iz civilnog društva u mainstream politiku

Teršelić naglašava kako ona djeluje u organizaciji civilnog društva, ali da smatra da je u stranci također ‘odgovornost za političke odluke’.

“Naša politička scena je toliko ispražnjena. Našoj predsjednici kao da netko drugi ‘nosi glavu’ – NATO, integracije, ideali koji su potpuno zaostali i ne rješavaju probleme koji su sada ovdje. Premijeru je uzor Europa, koja je također u krizi. Nemamo političku dimenziju vladajućih da odgovore na ono što se sada događa. Koliko je ljudi uopće izostavljeno iz političke predstavljenosti?
Potrebna je politička akcija, a ne samo svjetonazorska. Potrebno je da se naše nezadovoljstvo pretoči u sustav”, Istaknula je Nadežda Čačinović, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Teršelić je kazala kako Nova ljevica računa na sve građane kojima je stalo do ljudskih prava, solidarnosti, uključivosti.

“To jesu birači koji još uvijek jesu u SDP bloku, ali i jedna šira perspektiva. Za nas je ključno što će se događati u narednih nekoliko mjeseci i koliko će ova stranka biti privlačna u različitim dijelovima RH, hoće li joj se pridružiti ljudi različitih generacija. Hoće li ova stranka biti ponuđena kao prilika i da odgovorimo na izozovina”, nabraja Teršelić.

Kako su obje u nekom trenutku spomenule, jedan od razloga osnivanja Nove ljevice je i to što smatraju kako je potreban adekvatniji odgovor na klerikalne i konzervativne prijetnje u društvu.

“Desnica udara u meki trbuh cijeloga društva. Reforma obrazovanja je zakasnila i očito je na djelu njezina eutanazija”, kazala je Teršelić.

“Računamo na one koji su nebrojno puta rekli ‘nemamo za koga glasovati, nema nas tko predstavljati’. No to nije dovoljno. Mi smo dali neku vrstu oznaka poput antifašizma ili podsjećanje na dostojanstvo. Moramo se oslanjati na to da ljudi žele djelovati u politici, ne samo da se mogu identificirati sao strankom, nego da djeluju kao aktivni pluralni elementi”, pojasnila je Čačinović.

‘Most je populistički pokret koji ima dvije ili tri fraze’

Upitane kako vide stranke na vlasti, Čačinović je odgovorila: “HDZ i Most su u stanju uzajamne ucjene, otkako su zajedno – to je tako. Oni imaju neku vrstu zajedničkog interesa da bi ostali na vlasti. Most je populistički pokret koji ima dvije ili tri fraze da su oni pošteniji od ostlih. Imaju veliku poteškoću da se sačuvaju od utapanja”.

Upitana što misli zašto je Most uspio, Teršelić je izjavila: “Mi krećemo iz nule, ali vjerujem u nove oblike rada. kada se ljudi uključuju, uključit će se i logistički. Most je uspio jer je razočaranje velike. Ove godine smo svjedočili velikoj regresiji. Onaj veliki prosvjed za obrazovanje nije bio samo za obrazovanje”.

“Živi zid i Most žive od velikog poštenja. Ta retorika ‘korupcija, zauzmimo banke’. Oni mogu računati na protestne glasove, ali nemaju pozitivni politički program. Populizam ima organizacijski potencijal. Bolji život svima, a ne samo njima – to je politička formula koju bih i ja potpisala. Politički rad je svijest da smo svi zajedno u svojoj različitosti u nekom poslu, u radu na zajednici. Morat ćemo imati jasne stavove i što raditi u Gradu Zagrebu, s Pelješkim mostom”, kazala je Čačinović.

Na pitanje na kojoj je razini aktivizam u Hrvatskoj, Čačinović je rekla: “Aktivizam treba kanalizirati u političke odluke. No, ako hoćemo nešto promijeniti, moramo shvatiti ograničenja i uličnih akcija, pa čak i referenduma. Kod nas ljudi povremeno izlaze na ulice, i to ohrabruje. Ali to nije dovoljno. Mislim da je normalno baviti se politikom. Hoćemo vladati uvjetima svog života”.

Govorile su kako će Nova ljevica surađivati sa svima koji podržavaju stvaralaštvo, rad, medijske slobode i uključivost, te ljudska prava.

“Mi smo se kao društvo zaglavili u nekim pitanjima iz prošlosti koja bi bilo jednostavno riješiti da se prizna patnja svih koji su stradali. Isključivi nacionalizam šteti nam i danas”, upozorila je mirovna aktivistkinja Teršelić.