U fokusu javnosti posljednjih tjedna nenadano se našla optika i brzi internet. Država i vodeći telekom ne slažu se oko modela proširenja infrastrukture, sve pod budnim okom drži i službeni Berlin pa smo provjerili što država planira, koliko za sve treba novca te što je glavni prijepor.
Da bi mreže sljedeće generacije dovele interenet u cijelu zemlju potrebno je 12 milijardi kuna. Kako tog novca nema Hrvatska traži jeftinije modele – prvo su spojeni svi viškovi državne svjetlovodne infrastrukture uz autoceste, pruge i plinovode.
VEZANE VIJESTI
”Radi se o otprilike 8 tisuća kilometara svjetlovodne infrastrukture diljem Hrvatske, a do danas je od strane operatera iznajmljeno nekih 1600 kilometara”, rekao je direktor sektora strategija odašiljača i veza Tigran Vržina
Time je uspostavljena jezgrena mreža i obavljena trećina posla. Na redu su agregacijska i pristupna.
”Ta agregacijska možemo reć da se nadovezuje na objedinjenu svjetlovodnu, a onda je krajnja pristupna mreža koja se gradi unutar samih naselja”, kazao je Vržina.
I to tamo gdje nema komercijalnog interesa za što će Hrvatskoj trebati europski novac. Europska komisija odobrila je Nacionalni program kojim bi lokalne samouprave trebale osigurati infrastrukturu do kućanstava za što su osigurana sredstva od 117 milijuna eura.
No, problem je agregacijska infrastruktura – taj program još provjerava Glavna upravi za tržišno natjecanje Europske komisije.
Ostatak priče pogledajte u prilogu Antonia Zavade.
