Predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov u ponedjeljak je izvijestio javnost o dosadašnjem radu Sabora.
“Najvažnije je istaknuti da smo uspjeli pokazati da Sabor može biti ne samo najviše zakonodavno tijelo, nego i centar političkoga života i mjesto gdje se zaista kvalitetno radi”, rekao je Petrov, dodavši da je prvi prioritet bio povećati broj radnih dana i sati Sabora, kao i broj donesenih zakona i akata. “Sabor je udvostručio broj radnih dn, udvostručio broj radnih sati, udvostručio broj zakona i akata. Doslovno smo za 100 posto povećali rad Hrvatskoga sabora od 2007. godine do danas”, rekao je predsjednik Sabora.
U planu je još donošenje Kodeksa o ponašanju saborskih zastupnika, donošenje izmijenjenoga Poslovnika te informatizacija i obnova Sabora.
Iznio je i podatke o radu Sabora. Tako je od plenarne sjednice do danas Sabor održao 2 sjednice u trajanju od 34 dana, na dnevnom redu našlo se 110 točaka, doneseno je 49 zakona, od kojih je 14 posto usklađeno sa zakonodavstvom Europske unije, a 63 posto po hitnom postupku. Jedan je zakon donesen jednoglasno, jedan je odbijen, a nije bilo onih koji su povučeni iz procedure, rekao je Petrov.
U Saboru je doneseno i 150 odluka, 12 izvješća, jedan Poslovnik, jedan državni proračun, jedna izmjena i dopuna državnoga proračuna kao i jedan zaključak.
Postavljeno je 80 pitanja zastupnika, od kojih je 39 pitanja postavljeno tijekom aktualnoga prijepodneva. Najviše su pitanja postavili zastupnici SDP-a, 43 posto, a potom zastupnici HDZ-a, 26 posto, istaknuo je Petrov.
Za riječ su se zastupnici javili 3020 puta. Dva je posto bilo povreda poslovnika, na pojedinačne rasprave otišlo je 5 posto, na replike 43, a na odgovor na replike 35 posto aktivnosti u Saboru. Klubovi zastupnika 37 su puta tražili stanku, u čemu prednjači Klub SDP-a s 21 i HDZ-a s 18.
Izrečeno je 10 stegovnih mjera, od čega pedeset posto SDP-ovim saborskim zastupnicima.
”Prvi zastupnik po broju javljanja za riječ bio je Ivan Pernar, nakon toga Miro Bulj, a potom Gordan Maras”, rekao je Petrov. Osamnaest se zastupnika uopće nije javilo za riječ u ovom sazivu Sabora.
Broj radnih dana u ovom sazivu Sabora bilo je 29, a ukupno je radnih sati, bez zadnjega tjedna bilo 175. U ovom je sazivu Sabora doneseno 49 zakona, a bilo je i 2723 javljanja za riječ. Povećana je i zastupljenost zastupnika u Saboru i to 10 do 15 posto, istaknuo je Petrov, a tu postoji i prostor za napredak te očekuje da će ona biti i veća. “To je jedan od prioriteta – dodatno povećati broj zastupnika na sjednicama”, rekao je Petrov i dodao da mu je neprihvatljivo da se Zoran Milanović nijednom nije pojavio u Saboru, ali da bi komentar toga trebalo pitati samog Milanovića. “Trenutno nema stegovnih mjera ukoliko netko ne dolazi na plenarnu sjednicu ili uopće u Sabor”, podsjetio je predsjednik Sabora.
“Ono što nas čeka jest donošenje Kodeksa o etičkom ponašanju, napravljen je prvi nacrt, oformljena je radna skupina, poslano je u proceduru da se izraze o prijedlozima za promjenu poslovnika, pokrenuta je informatizacija i obnova Sabora, jer se nije znatno ulagalo od 2004. godine”, rekao je Petrov.
Predsjednik Sabora otkrio je da će 90 posto proračunom odobrenih sredstava ići će na obnovu u Saboru. Ono što je najvažnije jest obnova fasade, pročelja Hrvatskoga sabora, kao i projekti unutar Sabora, koji se tiču rekonstrukcije određenih dijelova.
Kad je Kodeks u pitanju, on će sadržavati upute kako bi se zastupnici trebali ponašati tijekom rada u sabornici, što je ujedno i temelj za izmjenu Poslovnika, rekao je Petrov, koji je izrazio nadu da će Kodeks biti gotov do prvoga mjeseca. “To nisu kazne, to su upute kako se saborski zastupnici trebaju ponašati tijekom rada”, rekao je.
Na pitanje novinara koji je smisao Kodeksa, ako neće biti kažnjavanja, Petrov je istaknuo da je Kodeks preduvjet za izradu novoga Poslovnika. “U Poslovniku postoje jasna pravila o mogućem kažnjavanju zastupnika, puno je kvalitetnije da se zastupnicima daju konstruktivne upute, a ne odmah kazne. Uputit će ih se što je primjereno za ponašanje jednoga zastupnika. Po meni je puno kvalitetniji pozitivni pristup, nego dijeliti kazne”, rekao je predsjednik Sabora, dodavši da pohvale znaju vrijediti puno više nego kazne.
Što se tiče donošenja zakona, Petrov je rekao da se on ne radi zbog jedne osobe, misleći pritom na “lex Vlahušić”. “Promjene Poslovnika idu u cilju dinamičnije i konstrktivnije rasprave. Nema govora o ograničenju sloboda, rad Sabora je pokazao da želimo da se odvija rasprava, po mogućnosti konstruktivna”, rekao je Petrov.
Jedna od prijedloga izmjena tiče se i smanjenja minutaže iznošenja riječi, replika i odgovora na replike, međutim, sve je još uvijek samo na razini prijedloga, pa je za očekivati da će Klubovi istaknuti jedinstveno stajalište po tom pitanju.
Ne očekujem da će se sve dogoditi u jednoj godini, ali očekujem da se sklopi dugotrajni ugovor, istaknuo je Petrov.
Osvrnuo se i na vlastiti rad u Saboru. “To bi trebali procijeniti drugi, što se tiče predsjedanja Sabora, to nije velika teškoća, jer postoje uputstva u Pravilniku. Kad se javno kaže što se očekuje i da će se sve više i striktnije držati Poslovnika, nema problema u komunikaciji. Sama pozicija predsjednika Sabora nije samo vođenje sjednica, tu su i diplomatski posjeti i rad unutar Sabora i sve druge dužnosti, ali ne mogu reći da je to toliko zahtjevno da čini prevelik problem. Što se tiče moga samog rada, to morate pitati druge da ocijene”, rekao je Petrov.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.