U Novom danu gostovao je Josip Budimir, ekonomski strateg HSLS-a.
Za 2017. Vlada je projicirala rast gospodarstva od čak 3,2 posto? Dijelite li taj optimizam Vlade?
Nisam baš toliki optimist, ova godina je bila godina povratka iluzija, ali to ne možemo očekivati u 2017. Suočit ćemo se s činjenicom da Hrvatska leži na dubinskim problemima vezanih za strukturne reforme. Ključni problem je prevelik i inertan javni sektor, koji pritišće realni sketor i dovodi ga u nekonkurentnu situaciju. Temeljiti rast na rastu domaće potrošnje, nije rješenje, ponovo ćemo si kopati rupu koja nas je i dovela u ovu situaciju.
Ranije ste pripremali sveobuhatan gospodarski program, je li to ono što Hrvatsku čeka u budućnosti, što će tek trebati provesti?
Nije poanta u suzama, već da se suočimo s realnim izazovima koje država ima i da se rješavaju strukturni problemi, nije srž svega bolni rezovi već racionalizacija.
Može li se to ostvariti bez rezanja broja zaposlenih u javnom sektoru?
Mora se to dogoditi, ali se ne treba fokusirati na to. Sada imate posao tamo gdje nemate što raditi, a kad se stvore uvjeti, dobit ćete priliku raditi tamo gdje ima posla i zarađivati više. Kod nas nema radne aktivnosti, zaostajemo za EU. Dok ne budemo više stvarali, nećemo moći imati gospodarstvo koje će zemlju povući naprijed. Mi smo još tamo gdje smo bili prije trideset godina.
Koliko je sadašnji rast bio posljedica ozbiljnih reformi, a koliko posljedica pozitivnih utjecaja s europskih i svjetskih tržišta?
Mislim da ovaj rast dugujemo utjecajima iz okruženja, umjesto da taj pomak sad iskoristimo, uputili smo se u raspravu tko je zaslužan za to – ova ili bivša vlada. Nažalost, nije za to previše zaslužna ni jedna ni druga.
FED je povisio kamatne stope, kako će se to odraziti da dug države koji je vezan za dolar?
Neće to biti toliki problem kada je u pitanju dolarski dug, ali mi možemo očekivati da će se taj rast kamata sa zaostatkom od godinu dana preliti na europsko tržište. Bojim se da ćemo to opet nespremni dočekati, a to onda neće samo pogoditi dug države, već bi za sve kredite, pa i one u eurima, moglo biti tempirana bomba kroz formiranje kamatnih stopa. Ako porastu 3-4 postotna poena, sve će potopiti. Na to smo upozorili prošlu vladu, ali su imali populistički pristup.
Kako komentirate nedavnu odluku Ustavnog suda vezano za kredite u švicarskim francima?
To vidim kao produživanje agonije, to potvrđuje visok stupanj konfliktnosti našeg društva. To je i zbog mentalitea, koji je prilično nezgodan. Probelmi su se mogli riješiti za vlade Zorana Milanovića, ali nisu, tada se to odbacilo. Sada imamo brigu što će biti s arbitražama u inozemstvu i sudskim procesima kod nas.
Za kreditni rejting države nedavno su poboljšani izgledi, ali i dalje smo u najnižem statusu. Što po tom pitanju možemo očekivati?
Nema razloga za veliki optimizam, ali kada duže vrijeme tonete, onda je i poboljšanje izgleda pozitivno. Bojim se da će se za promjenu trebati dublje zakopati, a ne samo akumulirati pozitivne utjecaje iz okruženja, treba će dublje zakopati i raditi na reformama.
Kada možmo očekivati više investicija?
Naš hedikep je pravna nesigurnost koja vlada u Hrvatskoj i česte promjene propisa, jednostavno investicije tjeramo od sebe, zato neće biti ni domaćih i stranih. Imate apsurdnih situacija u odnosima s državom, pa oni koji savjetuju ulagače za istu stvar jednom kažu da može proći a drugi put da ne. Bez ozbiljnijih zahvata, s obzirom kako fukcionira država, ne možemo očekivati značajnije promjene.
Kako komentirate poreznu reformu?
Bojim se da je ono što je bilo dobro napravljeno zasjenjenom lošim. Primjerice, ukidanje olakšica za reinvestiranu dobit. Mislim da su takve stvari napravljene nedovoljno mudro, jer se onda u pitanje dovode i pozitivni dijelovi reforme poput resterećenja troškova rada, ali i drugi pozitivni aspekti reformi.
Zalažete se da se mirovine koje nisu pokrivene doprinosima odvoje od onih koje jesu.
Predlagao sam da se odvoje zarađene od nezarađenih mirovina, da se zarađene isplaćuju iz mirovinskog fonda, a nezarađene iz proračuna.
Postignut je dogovor između Vlade i sindikata oko povećanja osnovice plaća i ispalte božićnica. Hoće li Vlada ispuniti obećano?
Vjerujem da će Vlada pristati na ispunjavanje obaveza koji su njeni prethodnici davno potpisali, na to su se obavezali.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
