Tvrdnja Bože Petrova da Inu treba vratiti u ruke države "kako bismo stekli energetsku neovisnost", koju je izrekao za N1, u kontradikciji je sa Strategijom energetskog razvoja RH, navodi Faktograf. Štoviše, ona nema ni "F" od fakta.
“Za Badnjak sam rekao da treba vratiti Inu da bismo stekli energetsku neovisnost, radna skupina djeluje i javnost bi se trebala strpjeti”, izjavio je lider Mosta nezavisnih lista i predsjednik Sabora Božo Petrov za N1.
Ovakva tvrdnja Bože Petrova u kontradikciji je sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske, dokumentom kojeg je Hrvatski sabor, tijelo kojim danas predsjeda lider Mosta, donio na sjednici 16. listopada 2009. godine, piše Faktograf.
VEZANE VIJESTI
“Nafta je temelj svjetske energetike, a to će ostati i u vremenskom obzoru Strategije. Ovisnost Republike Hrvatske o uvozu nafte će se povećavati zbog porasta potrošnje i smanjenja vlastitih rezervi”, stoji u Strategiji kojom je planiran energetski razvoj Hrvatske do 2020. godine.
“Proizvodnjom nafte na domaćim eksploatacijskim poljima pokriva se oko 20% domaćih potreba. U procjenu proizvodnje nafte uključena je i proizvodnja plinskog kondenzata”, navedeno je u Strategiji energetskog razvoja uz, iz današnje vizure evidentno preoptimističnu, procjenu koja kaže da će se “domaća proizvodnja nafte od 917,4 tisuća tona u 2006. godini smanjiti na svega 600 tisuća tona u 2020. godini”.
Domaće nafte sve manje
U istom strateškom dokumentu stoji da “sigurnost opskrbe energijom RH treba bitno unaprijediti”, a kao jedan od izazova na koje treba obratiti posebnu pozornost navedena je i ovisnost o uvozu nafte. U strategiji se eksplicitno navodi da će “udio domaće proizvodnje nafte i prirodnog plina u podmirenju potreba opadati, a ovisnost o uvozu rasti”.
“Ovisnost Republike Hrvatske o uvozu energije se povećava. Danas Republika Hrvatska uvozi preko 50% svojih energijskih potreba. U hrvatskoj bilanci potrošnje primarne energije nafta i naftni derivati sudjeluju s oko 50%, a prirodni plin s oko 25%. Potrošnja će tih energijskih oblika u budućnosti rasti, dok će domaća proizvodnja nafte i prirodnog plina, zbog iscrpljenja ležišta, opadati”, navodi se u Strategiji koju je Sabor izglasao u vrijeme dok je na vlasti bio HDZ predvođen Jadrankom Kosor.
Ina ovisi o uvozu nafte
Da je poslovanje Ine itekako ovisno o uvoznim energentima, jasno je vidljivo iz Godišnjeg izvještaja za 2015. godinu javno dostupnog na internetskim stranicama Ine. U predmetnom izvještaju tako se može pronaći sljedeći podatak o strukturi proizvoda u 2015. godini: domaća nafta činila je tek 16 posto, a uvozna nafta 63 posto proizvodnje. Dva posto otpada na kondenzate, a 19 posto na ostale sirovine.
Izraženo u brojkama, koje su također dostupne u spomenutom izvješću Ine, hrvatska je naftna kompanija u 2015. godini uvezla 2212 tisuća tona nafte za rafinerijsku preradu. Istovremeno je iz domaćih izvora u rafinerije na preradu poslano 553 tisuća tona nafte. Slične su brojke i za prethodne godine; 2014. godine Inine rafinerije preradile su 394 tisuće tona domaće nafte i 1880 tisuća tona uvozne nafte, a 2013. godine prerađeno je 433 tisuće tona domaće i 2427 tisuća tona uvozne nafte, piše Faktograf.hr.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.