Godine 1985. u Hrvatskoj manje od 20 posto mladih je vjerovalo da postoji Bog, dok 2012. taj se postotak popeo na 78,7. U aktualnoj školskoj godini, gotovo 90 posto mladih pohađa vjeronauk.
Društveno-političke okolnosti i konformizam, uz individualne faktore, utječu itekako na stajališta i religijska uvjerenja građana, zbog čega u društvu ne posustaju sukobi oko svjetonazorskih tema.
VEZANE VIJESTI
Sredinom 80-tih u socijalizmu koji je protežirao ateizam samo je petina mladih vjerovala da postoji Bog, a njih tek 15 posto da je Bog stvorio svijet.
Već 1999. u Boga je vjerovalo 77,2 posto mladih, a 2012. njih 78,7 posto. Pokazuju to nacionalna istraživanja mladih Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), na koja se pozvao Željko Boneta s riječkog Učiteljskog fakulteta u radu Klatno se i dalje njiše.
Sociologinja religije dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov iz IDIZ-a tumači za Večernji listkako je porast vjernika među mladima rezultirao promjenom socijalističkog sustava, gdje je religija imala negativan predznak, dok su nakon 90-ih crkva i religija postale prisutne u javnom životu i obrazovanju kroz vjeronauk.
Dodaje da se kod tumačenja velikog porasta vjerovanja ili nevjerovanja moramo uzeti u obzir objektivne okolnosti nekog vremena, dijelom i konformizam, te uz različite političke i individualne faktore i činjenicu da je religija u Hrvatskoj rasprostranjena kao dio obiteljske i šire kulturne i nacionalne tradicije.
Učenici koji su u školskoj godini 2015./2016. pohađali vjeronauk: 86,10 posto njih katolički vjeronauk, 0,67 posto pravoslavni vjeronauk, a 0,49 islamski vjeronauk.
Međutim, na fakultetima se broj mladih vjernika smanjuje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
