'Bozanić vodi teško objašnjiv rat protiv komunizma'

Vijesti 16. sij 201709:04 > 09:05
N1

Jasmin Klarić, novinar Novog lista, bio je gost u Novom danu i komentirao aktualne događaje.

U svibnju nas čekaju lokalni izbori. Najveće stranke još nemaju svoje kandidate u najvećim gradovima. Kako vidiš cijelu situaciju?

SDP i HDZ brutalno kasne s početkom kampanje. Nemaju kandidate za glavni grad, koji je glavna bojišnica ne samo zbog novca koji se može kontrolirati. SDP-ova nakana da se ucijeni HNS podrškom za Bernardića toliko je loša da graniči s namjernim nanošenjem štete SDP-u dogročno. Za Bernardića su izbori u Zagrebu lose-lose situacija. Ako izgubi, a to je vjerojatno, jer protukandidat mu je Milan Bandić, dobit će etiketu gubitnika. Ako pobijedi, trebat će voditi glavni grad u Hrvatskoj i glavnu oporbenu stranku, a to ne može dobro završiti. U situaciji kad više ne znaju što bi, a kandidatkinja liberalnog dijela političkog spektra postaje Anka Mrak Taritaš, idu prema HNS-u da odustane od svoje debelo isprofilirane i popularne kandidatkinje. Time ne samo da narušava rezultat u drugom krugu izbora, nego ugrožava stratešku suradnju SDP-a i HNS-a. Mislim da dugo nisam vidio lošiju političku inicijativu iz SDP-a. Ovo je katastrofa.

Jesmo li mi nacija vjernika, kako stoji u tekstu u 24 sata?

Na neki način i jesmo. Kad se taj tekst pročita, vidi se da je osamdesetih godina bio otprilike jednak broj vjernika, koliko sad ima onih koji ne vjeruju u Boga, dakle oko 20 posto. Mislim da se radi o odrazu društvenih tendencija, službene istine i gledanja na svijet, nego sociološkog pomicanja prema vjeri. To je općenito tendencija društvenih kretanja.

Koliko postoji utjecaj, koji djeluje konzervativno s pozicija Crkve u hrvatskoj politici?

Bozanić i Crkva općenito je u teško objašnjivom ratu protiv komunizma, jer komunizam je propao. U Hrvatskoj komunizam ne postoji već najmanje 26 godina i doista ne razumijem čemu služe ratovi Bozanića s nepostojećim avetima, osim mobilizaciji svojih sljedbenika. I naravno da ima utjecaj, i istupi crkvenih velikodostojnika. Ako se sjetimo svega ružnoga što se dogodilo, a vrhunac svega su branitelji, šator, sve je krenulo s Kaptola, kad se najavljivala Oluja dva, kritizirala nenarodna vlast, a onda se i HDZ uključio u tu priču, pa smo imali i razbijanje ćiriličnih ploča i došli do ruba ozbiljnih sukoba snaga reda i prosvjednika.

Kako vidiš situaciju oko privatizacije HEP-a i zahtjev branitelja, da im se da 7 posto?

Nemoguće da dobiju tih 7 posto dionica, čak i da se proda 25 posto po odličnoj cijeni, teško da će biti dovoljno. A situacija da bi se prodalo 25 posto dionica HEP-a, plus 7 posto dalo braniteljskom fondu, neće se dogoditi, jer bi Vlada izgubila onih 75 posto, koji su potrebni da bi u potpunosti upravljala kompanijom. Vidjeli smo što se dogodilo sa 7 posto dionica Ine. Oni su ih na kraju prodali MOL-u i tako je to počelo.

Je li riješen problem odnosa Mosta i HDZ-a, kad je u pitanju ovaj model otkupa Ine?

Ni blizu. Nije riješen problem unutar HDZ-a, tamo su vrlo glasni oni što se protive privatizaciji HEP-a, a što se nije prije događalo. Mislim da će se morati tražiti novi model otkupa Ine. U ovakvom političkom okruženju privatizacija HEP-a ne dolazi u obzir.

Ministar Milan Kujundžić najavljuje novu sanaciju zdravstva. Kako to komentiraš?

Dug je eksplodirao lani, za vrijeme prijelazne Oreškovićeve vlade. Neke stvari su se promijenile u načinu obračunavanja zdravstvenih usluga. Ja ne vidim način osim nove sanacije. Zdravstvo nikako da se organizira racionalnije, efikasnije. Mislim da je bez obzira na sve velike teme, ovo najveća tema u Hrvatskoj. Na zdravstvo odlaze milijarde, ono je neefikasno, a razina zdravstene zaštite u Hrvatskoj nije loša i nju bi trebalo zaštititi. Ipak, preveliki je optimizam nadati se da će političari oko zdravstva postići konsenzus.

Osim današnje svečane sjednice Sabora, počinje i njegovo zasjedanje u 2017. godini. U Hrvatsku dolazi i Donald Tusk. Kako vidiš situaciju koju Hrvatska ima u otvorenim pitanjima oko arbitraže sa Slovenijom?

Tu će biti vatrometa, ovisi kakva će biti odluka. Odluka ne može ići skroz u korist Slovenije. Ako Hrvatska ne prizna odluku, a Slovenija prizna i želi provesti, tu će doći do svega. Nadam se da će biti dovoljno mudrih glava s obiju strana.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.