Trojica dječaka, izbjeglice maloljetnici bez pratnje, koji su bili smješteni pod državnom skrbi u jednom od domova, napustili su dom samoinicijativno i potajno 15. siječnja, nakon što su tamo boravili gotovo mjesec dana. Inicijativa Are You Syrious tim povodom apelira da se takve situacije izbjegavaju adekvatnom skrbi.
Trojici dječaka, naime, niti unutar mjesec dana nije bio osiguran pristup prevoditelju te im iako su iskazali namjeru za traženjem međunarodne zaštite, nije pokrenut postupak traženja azila. Na taj način, navodi AYS, bila su im uskraćena prava zajamčena međunarodnim i domaćim pravnim okvirom poput Konvencije o pravima djeteta, Zakonom o međunarodnoj zaštiti i Zakonom o strancima.
U tom periodu nisu bili u mogućnosti komunicirati sa stručnim osobljem te stoga ni dobiti adekvatnu skrb, iako su se pojedini djelatnici trudili da se malo bolje osjećaju. Nisu bili upisani u škole, niti na tečaj hrvatskoga jezika – prava koja su zajamčena spomenutim i drugim zakonima naše države.
Bojali su se izići iz centra u kojemu su bili smješteni, jer su se nalazili na nepoznatom mjestu u potpuno nepoznatoj zemlji čiji jezik nisu poznavali. Da im je na vrijeme pružena sva moguća kvalitetna podrška od strane sustava, možda se ne bi odlučili na riskiranje vlastitih života i sigurnosti odlazeći na put prema drugim europskim zemljama s krijumčarima, piše inicijativa.
U ovom i mnogim sličnim slučajevima radi se o maloljetnicima u dobi od petnaest do osamnaest godina, no ponekad i o mlađoj djeci. Kao organizacija koja pomaže izbjeglicama AYS zato želi ukazati na sljedeće pojave, koje možete pročitati u nastavku njihova priopćenja:
VEZANE VIJESTI
Informacija o pedesetero maloljetnika koji su pobjegli iz samo jednog centra u Hrvatskoj, koju se ne može potvrditi
U zadnjih nekoliko mjeseci u više navrata i iz više izvora dobivali smo informacije o velikom broju maloljetnika koji bježe s krijumčarima iz centara u koje su smješteni. Tako smo dobili dojavu o brojci od pedesetero maloljetnika koji su pobjegli iz samo jednog centra u Hrvatskoj određenog za smještaj maloljetnika bez pratnje. Jesu li ti navodi istiniti, nemoguće je utvrditi, jer ne postoji sustav redovitog (tjednog) izvještavanja i na nacionalnoj razini objedinjenog evidentiranja o broju djece koja su smještena u te centre, koji su u nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
U dopisu od 14. prosinca 2016. kojega smo primili od tog Ministarstva kao reakciju na naš upit o uvjetima skrbi za maloljetne izbjeglice bez pratnje, navedeno je kako je do 31. kolovoza 2016. usluga smještaja za maloljetnike bez pratnje u domovima za odgoj djece i mladeži pružena 24-ero djece, dok je ta brojka u studenome 2016. pala na 18-ero djece. Ostaje nejasno gdje je preostalih 6-ero djece ili možda i više djece, jer iz dopisa ne možemo znati radi li se o istoj djeci koja su evidentirana u brojkama od kolovoza i studenog. Pozivamo domove i Ministarstvo da informira javnost o točnom broju djece koja su nestala iz ovih centara od zatvaranja granica početkom 2016.
Nadalje, adekvatnost usluge koja se pruža djeci smještenoj u centrima postaje upitna s obzirom na to da djeca nemaju pristup prevoditeljima, osim u rijetkim, formalno-proceduralnim situacijama. Na taj način, dijete često nije u mogućnosti komunicirati sa stručnjacima u centru te usluge koje centri inače pružaju, poput psihosocijalne podrške, a koje su propisanePravilnikom o minimalnim uvjetima pružatelja socijalnih usluga djetetu (NN 40/2014 i 66/2015) – djetetu bez pratnje koje ne govori hrvatski, a ponekad ni engleski jezik, ostaju nedostupne.
Djeca bez pratnje smještena u navedenim centrima nisu uključena u obrazovanje i nije im omogućen tečaj hrvatskoga jezika, a uz pokoju iznimku, niti drugi tipovi sadržaja. Time se u potpunosti sprečavaju procesi društvene integracije i stvaraju uvjeti kojima se dijete na neki način potiče na bijeg s krijumčarima. Također, takav nedostatak podrške negativno utječe na ovu djecu koja su u mnogim slučajevima imala negativna ili traumatična iskustva i u zemlji iz koje bježe, i u samoj situaciji izbjeglištva.
Obaveze državnih institucija RH
AYS podsjeća da su Republika Hrvatska i njezine institucije kao članica EU i potpisnica Konvencije o pravima djeteta obvezne štititi prava djece, što uključuje i pružanje sigurnosti maloljetnim izbjeglicama bez pratnje. Ovim putem stoga upozoravamo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Vladu Republike Hrvatske i cjelokupnu javnost na sljedeće obveze i potrebe:
1) Potrebno je hitno osiguravanje usluga prevoditelja za djecu i maloljetnike bez pratnje smještenu u svim centrima za pružanje socijalnih usluga u Hrvatskoj, kako u procedurama poput traženja međunarodne zaštite, tako i u njihovoj svakodnevici. Za potonje svakako nije potrebno da su prevoditelji ujedno i službeni prevoditelji, već taj posao mogu obavljati i volonteri i zaposlenici koje organizacije civilnoga društva inače koriste u svojim aktivnostima. Također, čak i onda kada država nije u mogućnosti pronaći službenog prevoditelja prilikom procedure traženja međunarodne zaštite, dužna je pronaći način da omogući djetetu pravodobno ostvarenje ovog prava.
2) Potrebno je pružiti adekvatnu i pravovremenu pravnu podršku, na koju ova djeca imaju pravo te ubrzano pokretati procese spajanja obitelji.
3) Potrebno je hitno svu djecu uključiti u srednje škole i/ili pučka učilišta te im organizirati formalni tečaj hrvatskoga jezika u smislu pripremne nastave. Pritom je potrebno voditi računa o djetetovim dosadašnjim obrazovnim iskustvima i interesima.
4) Potrebno je organizirati aktivnosti za djecu unutar i izvan centara, poput sudjelovanja djece u kreativnim radionicama, sportskim i kulturnim aktivnostima, kao jedan od vidova nužne psihosocijalne podrške i facilitacije procesa društvene integracije.
5) Potrebno je hitno ustanoviti nacionalnu koordinaciju ovih institucija te na tjednoj bazi transparentno objavljivati podatke o maloljetnicima bez pratnje koji se nalaze u svim centrima u Hrvatskoj. Kao što smo spomenuli, koordinacija među ustanovama ne postoji, a podaci se ne objavljuju, čime se dobrobit, a u konačnici i sigurnost djece dovodi u pitanje.
6) Potrebno je stvoriti uvjete za smještaj djece u alternativnu skrb i preispitati postojeću praksu smještanja djece izbjeglica bez pratnje u domove za odgoj djece i mladeži, odgojne domove i odgojne zavode kao mjeru, jer se time ona dodatno izoliraju, stigmatiziraju i kriminaliziraju.
Interpolova izvješća pokazuju kako je u Europskoj Uniji tijekom 2015.-te godine nestalo 10.000 djece i maloljetnika. Istodobno, prema službenim statistikama, mnogi recentni izvještaji međunarodnih organizacija poput UNHCR-a, UNICEF-a, IOM-a, Human Rights Watcha, Agencije Europske Unije za ljudska prava (FRA) te drugih izvora pokazuju kako su upravo djeca i maloljetnici bez pratnje najranjivija skupina unutar tekuće krize izložena trgovini ljudima, organima, seksualnoj eksploataciji i silovanjima te drugim oblicima nasilja. Stoga je dužnost svake države i svih njezinih institucija učiniti sve što je u njenoj moći kako bi zaštitila ova najranjivija bića, napominje se u priopćenju AYS.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
