'Most je tinejdžer, buni se pa se ne tušira i ne pere kosu'

Vijesti 29. sij 201709:09 > 09:10
N1

U Točki na tjedan Nataše Božić ove nedjelje najvažnije događaje tjedna analizirali su kolege Frenki Laušić iz Slobodne Dalmacije i Marina Šunjerga iz Večernjeg lista.

Prva tema bili su izbori u Mostu.

Komentirali su govor Bože Petrova i činjenicu da je izabran bez pravog protukandidata.

“Dobar dio govora je ranije pripremljen i čitan, što je po meni minus, jer je nezreo, jer on tvrdi da nije bilo izbora za građane, odnosno da prije Mosta nije bilo demokracije. Most grčevito ne želi odrasti, ne želi biti politička stranka i to kroz djelovanje. Oni su kao tinejdžer koji se buni tako da ne pere kosu, ne tušira se, da skrene pažnju na sebe. To rade i Živi zid i Most”, kaže Frenki Laušić.

Marina Šunjerga se ne slaže.

“Ključna situacija je da oni imaju 400 članova, došli su na vlast bez infrastrukutre, a SDP i HDZ već dulje od 20 godina imaju sve – od lijepljenja plakata do ministarske pozicije. Mostu nedostaje iskustvo. Frenki kaže da odbijaju odrasti, ali moramo pokazati razumijevanja prema tinejdžeru jer mora proći pubertet”, kazala je.

Komentirali su uhljebljivanje kuma Bože Petrova, zbog čega su mijenjali statut Hrvatskih šuma, pa su dobro ispregovarali i pozicije u Vladi… Iako su tinejdžeri, dobro im ide, kazala je Nataša Božić. 

“Dali su danak neiskustvu, afere su im zato bile plošne, da su iskusniji ne bi bilo tako eklatnantnog nepotizma. Sjetite se, sin je zaposlio oca u Vrgorcu. Kreću od početka, ne znaju da se to tako ne radi, da se kuma ne stavlja direktno pred oči javnosti. Oni su zasad dobro pozicionirani kao reaktivna stranka. Ali oni bi trebali biti mala stranka koj bi trebala imati svojih pet minuta na dnevnicima i naslovnicima. Oni nemaju konstruktivnu politiku pa HDZ mora nametati trendove i ideje, očekujući da će partner njih pokušati spriječiti. S druge strane ideja nema. Što znači racionalizacija i poštenje? Zakon kojim ćemo otpustiti 10 posto državne uprave? Da nećemo dozvoljavati da direktori javnih tvrtku jedu na naš račun, smanjenje proračuna za 5 milijardi kuna?”, pita Šunjerga.

Ines Strenja Linić nije uspjela ući u Glavni odbor niti je postala potpredsjednica, a kolege to pripisuju odrastanju.

“Ne ide to sa svakim uspjehom, već s odrastanjem. Kad se institucionalizirate, odluke donosi baza, ne samo vrh i tu počinju diferencijacije. To je normalno”, kaže Laušić. Komentirao je zatim i njihovu dvojnu strukturu – stranački dio i zadrugu nezavisnih lista.

“Dijelovi Nacionalnog vijeća i 4 od 9 članova Izvršnog odbora moći će biti nečlanovi Mosta koji prihvaćaju načela Mosta; to je taj nezreli dio – žele reći da su otvoreni i da nisu kruta politička stranka. Ne mogu definirati program i svjetonazor, razlikuju se po tome, ali zapravo oni su under construction – ne žele se definirati, baš kao tinejdžer”, kazao je. Zanimljivo mu je kako se upravo time Petrov pravdao u aferi s kumom.

“‘Eto i po tome smo mi različiti’, odgovorio je kolegi Ciglenečkom Petrov”, podsjeća Laušić, navodeći da to oni govore usprkos činjenici da im je predizborni program bio da upravo nepotizam i spriječe. I to ga podsjeća na tinejdežere.

“To izgleda kao teatar apsurda ili život tinejdžera kada se sudaraju stvarnost i ideali”, kaže Laušić.

Upitan je u daljnjem razvoju odnosa između Mosta i HDZ-a.

“Treba vidjeti kako će se pozicionirati na lokalnoj razini, hoće li reći da su drugačiji, da neće raditi neutemeljenu aferu. Neki prognoziraju da će ih HDZ ugušiti, ali pokazali su vitalizam, pozitivnu ambiciju i glad u kreiranju društvene stvarnosti”, smatra Laušić.

Laušić je upitan kako u Splitu stoji Robert Pauletić, kandidat kojeg prodržava Most.

“Koliko znam, njemu ankete ne daju previše izgleda za uspjeh tako da on jako teško može proći. Ali on nije Mostov kandidat, već nezavisni kojeg Most podupire”, kaže Laušić, potvrđujući da je to tako iako svi istaknuti Mostovci s Pauletićem u Splitu predstavljaju njegovu kandidaturu.

Ocjena rada Vlade

Šunjerga je politici Vlade u ekonomskom dijelu dala plus 4, jer je jako važno da je porezna reforma progurana, kao i izmjena Zakona o javnoj nabavi.

“Približavamo se zemljama s ozbiljnim suverenitetom, koje štite svoje gospodarstvo. Administrativnih barijera ima toliko da imamo što ukidati 20 godina, drago mi je i da se taknulo u pristojbe. Za razliku od nekih kolega ne mislim da je proračun loš. Uzmite u obrzir činjenicu da je koalicijski partner blokirao dio porezne reforme i da niste mogli rezati neke troškove”, kaže Šunjerga.

Frenki Laušić navodi da im je dao minus tri, među ostalim i zbog Ine i HEP-a.

“Mislim da se ministrica Martina Dalić onesvijestila došla sebi pa onda predložila najmanje bolan model. Brzinska nepripremljena priča s Inom i HEP-om su minus, kao i to što nema mjera za racionalizaciju zdravstva, nema nastavka reforme obrazovanja, niti plana uprvljanja državnom imovinom. EBRD je na prijedlog Gorana Marića raspisala natječaj za konzultanta za upravljanje državnom imovinom, što znači da će to biti gotovo 2018. i moći će to primjenjivati tek 2019.”, kazao je Laušić.

Koji je ovo model upravljanja kad se radi o državnom imovinom, upitani su zatim.

“Po meni nije loše angažirati konzultante, jer su dobro plaćeni da znaju ono što ne znaju političari. Imamo iluziju o državnoj imovini kao izvoru novca koji treba samo dograbiti. Pogledaju li se papiri i fakti saznajemo da su od udjela u 700 tvrtki to uglavnom udjeli do 10 posto, što samo opeterećuju administraciju. Tih 700 tvrtki netko mora barem krajičkom oka pogledati. Drugi je problem što građani na cesti vide državne zgrade i imovinu, ali one nisu imovinsko-pravno riješene. Marić kaže da stvari za koje mislimo da su državne uopće nisu upisane. Tvrtke treba riješiti brzo i lako, pa i pokloniti udjele u tvrtkama, koje su nominalno bezvrijedne. Neke imaju ukupni temeljni kapital od milijun kuna, da država tu ima 0,11 posto”, kaža Šunjerga.

Ekonomski institut je napravio dvije studije za Vlade, podsjeća Laušić. Marić je, po njemu, bio razborit i najavljivao je da će do kraja prvog kvartala donijeti plan, ali se sad ide na prolongiranje.

“Ovo je manjinska vlada. Dva glavna poteza o kojima se odlučivalo – to se vidi i po poreznoj reformi i Ini  i HEP-u. Točnije, vidi se da je to manjinska vlada HDZ-a. Marić je bez potvrde mosta iznio prijedlog o poreznoj reformi, Plenković prijedlog o Ini i HEP-u, a Most se uključuje sa strane, kao SDP. Manjinska vlada proizlazi iz tog što nemaju ugovor niti program zajedničkog vladanja. Iz toga jasno nastaju spori, neodlučni potezi – premijer nabije loptu pa svi trče za njom prema suprotnom golu”, kazao je Laušić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.