Nedostatak radnika postaje sve ozbiljniji problem u Hrvatskoj unatoč činjenici da je službeno još uvijek 243 tisuće osoba nezaposleno.
U turizmu će i ove godine nedostajati više od deset tisuća radnika. Nedostaje profesionalnih vozača. Brodogradilišta na Jadranu također muku muče s nedostatkom stručnih radnika. Navodno ih nedostaje i nekoliko stotina. U poljoprivredi nije lako pronaći sezonske radnike tijekom jesenskih radova. Na razini zemlje traženi su i medicinari. Problem nedostatka radnika sve je veći i na istoku Hrvatske, unatoč velikoj nezaposlenosti. Iz Osijek Software Cityja iznijeli su podatak kako bi se u njihovim tvrtkama moglo zaposliti 200 kvalitetnih informatičara, da ih ima na tržištu rada.
Najveći nedostatak radnika ipak je izražen u građevinskom sektoru i metalskoj industriji. Zoran Uranjek, član uprave tvrtke Harburg-Freudenberger Belišće, izjavio je prošloga tjedna kako ta tvrtka ima problema s potrebnim povećanjem broja zaposlenih. Riječ je o jednom od najvećih svjetskih proizvođača strojeva za proizvodnju automobilskih guma. Gotovo sav prihod koji tvrtka u Belišću ostvaruje dolazi od izvoza. Zapošljava 650 radnika čiji prosjek plaće prelazi 5000 kuna. “U fazi smo zapošljavanja, ali ne možemo naći dovoljno kvalitetnih strojobravara, tokara, glodača, što zvuči paradoksalno s obzirom na broj nezaposlenih. Tražimo 20 CNC operatera, nema ih na tržištu, a najbliža nam obrtnička škola, u Valpovu, upisuje tek šest ili sedam đaka za tu struku po generaciji”, kazao je Uranjek za Večernji list.
Građevinske tvrtke imaju također velikih teškoća s pronalaženjem stručnih ljudi. Osječka Gradnja jedna je od najvećih hrvatskih građevinskih tvrtki i već se niz godina suočava s nedostatkom radnika. “Uz prirodni odljev radne snage i visoku starosnu dob, odlaskom u mirovinu, najzamjećeniji je nedostatak kvalificiranih zidara, tesara, armirača, asfaltera, vozača, rukovatelja građevinskim strojevima”, kazala je Svjetlana Rupčić, direktorica Pravnog sektora Gradnje, za Glas Slavonije.
I uz stipendije, sve je manje interesa mladih za graditeljskim zanimanjima. Za njihovo školovanje nema državne potpore “te školstvo ne osigurava ni minimalan broj potrebne radne snage graditeljskih zanimanja”, pa su iz Gradnje kazali da će u nedostatku domaće radne snage biti prisiljeni koristiti radnu snagu iz inozemstva, za što bi, kažu, bilo potrebno smanjiti administrativne barijere. Također, u Gradnji naglašavaju kako je nužan veći angažman države, ali i svih ostalih zainteresiranih institucija, na poticanju mladih da upisuju deficitarna graditeljska zanimanja.
Problem je i nedostatka zidara, tesara, armirača, krovopokrivača i sličnih građevinskih zanimanja, iako ih ima na Zavodu za zapošljavanje. Međutim, te su osobe, objašnjavaju u građevinskim tvrtkama, neiskoristive jer su to uglavnom stariji koji ne mogu izdržati teške uvjete rada ili ne mogu ispuniti zdravstvene uvjete. Sposobni i iskusni radnici mahom su otišli u inozemstvo, gdje su bolje plaćeni nego u svojoj zemlji.
Problem su i plaće. U građevinskim tvrtkama kažu kako bi plaće mogli povećati samo tako da te poduzetnike država rastereti mnogih nameta, kako bi rad bio manje opterećen, a tvrtke konkurentnije. U međuvremenu je jedno od rješenja predložio HGK kroz projekt uvođenja dualnog obrazovanja, odnosno, strukovnog školovanja uz rad. Do provedbe tog projekta, koji bi trebao osigurati koliko-toliko potrebni broj radnika, tvrtke će vjerojatno imati sve više problema s kadrom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
