Inicijativa Puk'o nam je film održava konferenciju za medije vezanu za prevrate u Hrvatskom audiovizualnom centru i pokretanje istoimene inicijative, pokrenute da se makne politika od filma, koji je zadnjih godina doživio velike uspjehe i međunarodnu afirmaciju.

Na konferenciji za medije u prepunoj dvorani bila je i Zorica Gregurić iz Koordinacija udruga branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata, jedna od glavnih kritičara Hrvoja Hribara i HAVC-a.

Provokacije su se periodično ponavljale.

Antonio Nuić kazao je da se u društvu razvila “ne maligna i bolesna, nego alarmantna situacija”.

“Ne raspravlja se s minimumom merituma i kompetencija… Diletantizam je pojava kada neznalice pokušavaju pomoći široj zajednici uređujući djelatnosti o kojima pojma nemaju”, kazao je Nuić. “Izmislili smo ga kad smo govorili o sukobu interesa i kada smo se na njega spustili kao muhe na govno… Da bi se izbjegao sukob interesa, ušli smo u sukob sa zdravim razumom koji neće prestati sutra ili preksutra, već onda kad se Hrvatska krene ponašati odgovorno, kršćanski, a ne paganski! Kršćani stoje iza riječi koje daju”, kazao je Nuić.

“Ovo je moj najdublji naklon svim braniteljima Vukovara. Ne postoji ni jedan čovjek koji misli loše o hrvatskim braniteljima! Nijedan! Ni jedan! Samo je pitanje koga vi predstavljate – tko ste vi?”, kazao je emotivni Nuić provokatoru, a svaku njegovu riječ popratio je gromoglasan pljesak.

Zahtijeva da premijer Andrej Plenković primi pripadnike inicijative.

Sljedeća je govorila Dana Budisavljević. Navela je da su ljudi koji su plaćani iz sredstava HAVC-a plaćani debelo ispod prosjeka, bez prava na bolovanje i druga radnička prava.

“Vrijeđa nas se teškom artiljerijom bez ikakvog dokaza i onda nakon dvije godine dolazi nalaz Državne revizije, koji stavlja sve što smo radili izvan zakona”, kazala je Budisavljević.

“Trebamo li se spaliti javno na trgu? O čemu se radi?”, pitala je. Gotovo svaki film, proizlazi iz revizije, mora odobriti Ministarstvo kulture i zaustavljanje samostalnosti i operativnosti HAVC-a, suspenziju njegove svrhe zbog koje je osnovan.

“To znači političku kontrolu nad hrvatskim filmom”, kazala je.

Navela je da postoji dvije vrste sredstava: prava su za hladni pogon, zaposlene i parkirne karte, što nadzire Ministarstvo, dok su druga skupina sredstva za filmove, o kojima odlučuju umjetnički savjetnici i nacionalno audiovizualno vijeće.

“To je jamstvo da sustavom upravlja struka, a ne politika… Sustav koji bi trebale koristiti i druge struke”, kazala je Budisavljević. Inače će HAVC biti još jedna institucija koja samo troši novac i ni o čemu ne odlučuje.

Navodi da od Ministarstva kulture i Vlade tažer da se izradi jasan pravni okvir, kojim će se garantirati rad bez političke kontrole.

“Da zaista postoji ta hobotnica, ova zajednica ne bi prosperirala, već propala. Pogledajte što se događa na HRT-u”, kazala je. Novinari ondje ne mogu dignuti glavu od pritisaka, dodala je, a time im i pada gledanost, kao i kvaliteta programa.

Sljedeća je govorila Nora Krstulović, kazališna redateljica, koja nije nikada poslovala s HAVC-om.

“Ali mogu vam reći da bismo mi u kazalištu bili presretni kada bismo imali ustanovu kao HAVC”, kazala je. Ona je urednica portala Teatar.hr, najstarijeg nezavisnog portala u kulturi i prati problematiku već vrlo dugo. Navela je da je pisala zastupnicima, navodeći da je Revizija “jako, jako, jako prekoračila svoje ovlasti”.

“Pozvala sam ih da dio revizije ne usvoje i da time osiguraju samostalnost u radu HAVC-a u budućnosti”, kazala je, pozivajući građane da pozovu zastupnike da povedu raspravu o tome u Saboru.

“Model po kojem radi HAVC vjerojatno ima grešaka kao i svaki sustav kojim upravljaju ljudi. Ali ideja i rezultati koje ima HAVC nema ni jedna, ni jedna ustanova u kulturi u Hrvatskoj, pa i šire!”, kazala je, na što joj je odgovoreno pljeskom.

Posljedice usvajanja ovakvog nalaza revizije su dalekosežne. Nikada revizija od Ministarstva kulture nikada nisu tražili ovakve račune.

“To je kao da vam napišu kaznu kada izađete iz trgovine bez računa, a ne kazne trgovca koji vam nije dao račun. To će značiti da nismo svi jednaki pred državom, to je rušenje ustavno-pravnog poretka… Molim vas da zastupnicima poručite da ga se ne ruši, jer tako se ovu zemlju voli”, zaključila je Krstulović.

Nakon njenog nastupa je krenulo dobacivanje iz publike. Moglo se čuti: “Što je s Dvorom na Uni?”

Goran Navojec je sljedeći uzeo riječ.

“Puk’o nam je film!”, kazao je i citirao Shakesperea, dodajući da vidimo da je i njemu jednom u životu puk’o film.

“Koji to računovođa, knjigovođa na svijetu zna što to doprinosi razvoju kulture? To može možda samo Gogoljev revizor, jer samo je on doprinio razvoju kulture. Ova financijska revizija izašla je daleko, daleko iz svojih okvira”, kazao je.

Pročitao je dio nalaza, gdje se navodi kako nisu utvrđeni kriteriji za dodjelu sredstava, kako bi se doprinijelo razvoju hrvatske kulture.

“To je trebala biti financijska, računovodstvena revizija… A nekako im je promaklo kako hrvatski film doprinosi hrvatskoj kulturi. Ispričat ću vam češki primjer, kada im se događala vrlo slična stvar”, kazao je. “Zaključili su da je najbolje u kino dvorane postaviti suzomjere i smjehomjere, kako bi se moglo zaključiti koliko filmovi doprinose češkoj kulturi”, kazao je, izražavajući nadu da se to neće dogoditi kod nas.

“Čudi me kako je reviziji promaknulo sljedeće: više od 250 hrvatskih filmova na međunarodnim festivalima, od čega 22 na A-festivalima”, kazao je Navojec i nabrojao niz uglednih glumaca, koje su preko televizije zbog ovoga prozvali “klijentelističkom bagrom”.

Nabrojao je zatim nagrade koje su pobrali hrvatski filmovi na međunarodnim festivalima – u Cannesu, na Venecijanskom film festivalu, San Sebastian film festivalu, Berlinskom festivalu, Europske filmske akademije tzv. europski “Oscar”…

“Po mom neskromnom međunarodnom iskustvu, nigdje ministri ne upravljaju filmom – od ukupno 31 filmskog fonda u Europi”, kazao je Navojec. On je snimio više filmova izvan sustava HAVC-a, nego unutar njega i smatra da je taj sustav fantastičan.

“Ostali bismo mi i Sjeverna Koreja, kad bi je primili u Europsku uniju”, kazao je.

“Koliko ćemo europskih konvencija prekršiti tim činom?”, pitao je. “Želimo neovisan sustav, jer bilo što drugo vratit će nas u mrak komunističke kulture. Izuzetno mi je žao što se ministar Hasanbegović nije kitio uspjesima HAVC-a, a ostat će zapamćen po sintagmi – demontare necesse est ili soriti, potaracati, urušiti, srušiti se mora”, kazao je Navojec.

Pitanja publike: Branitelji, idite pred HRT

Tomas Krstulović, filmski i TV snimatelj i branitelj, javio se za riječ. Naveo je da je normalno da se pita gdje su pare i naveo da su one i kod njega: 69 tisuća kuna je zaradio u prošloj godini.

“Znam da HAVC nije idealna institucija i da Hribar ne pretvara vodu u vino i da bi trebao snositi političku odgovornost… Ako se pitate gdje su pare, cijeli ovaj sustav počiva na manjem iznosu novca nego prije, smanjen je sa 38 na 30 milijuna kuna. Ako je budžet smanjen za četvrtinu, smanjeni su nam honorari. Kapital kojim raspolaže HAVC su filmski radnici… Ja jedva preživljavam. Ako udarate na Hribara, udarajte, ali nemojte na nas. Nama je dosta”, poručio je on.

Za riječ se javila dugogodišnja HRT-ovka Silvija Luks. Kazala je da se sjeća vremena kada je SUBNOR odlučivao o filmovima.

“Vas molim, branitelji, vi imate pravo braniti ono za što ste se boriti, ali dozvolite da imam i ja. I ja sam odlikovana odličjem viteza za zasluge, to poručite i bivšem ministru kulture.

Ovo je jedan western u kojem je trebalo objestiti Pedra. Pedra ste objesili, doći će drugi. Ali, odmaknuli pažnju s tvrđave Alamo, a to je HRT – odite tamo na vrata. Ja ću vam reći gdje se generira korupcija, koja traje od nezavisnosti, za koju sam se borila i ja, kao i vi”, kazala je Luks. Pozvala ih je da idu pred HRT i kazala: “Pitajte gdje odoše pare! HAVC je najbolji sustav!”

Josip Jurčević, povjesničar, kazao je da se branitelji protive korupcijskoj hobotnici od HAVCa i HRT-a do svih razina vlasti, “koje nas razbijaju po strukama”.

“Neprekidno smo žrtve. Našim novcem raspolažu male kriminalne skupine”, kazao je Jurčević, na što mu je iz publike doletjelo pitanje čime to dokazuje.

“Ne nasjedajte na deiznformacije!”, kazao je Jurčević, na što je izviždan.

Sljedeći je bio konceptualni umjetnik Siniša Labrović, koji je kazao da je i on čuo jednu glasinu.

“Ona kaže da bi prošao proračun u Gradu Zagrebu da je sklopljen dogovor po raznim gradskim institucija niz podobnih ljudi, pa i u KIC-u, koja je u rodbinskim vezama s g. Josipom Jurčevićem. Netko bi to morao provjeriti, ja to ne znam”, kazao je Labrović. “Ja sam paranoik, do mene su došle samo glasine. Neka provjere eventualne rodbinske veze s pravednikom, historičarem i svem ostalom”, kazao je na dobacivanja.

“Zamislite da živite u državi gdje se dogodila grozna pljačkaška privatizacija! Zamislite kako bi to grozno bilo”, kazao je Labrović, dodajući da smo sretni što živimo u zemlji gdje se to nije dogodilo, kao ni pljačke kilometara autocesti i da su se ovi ljudi isto tako borili da izađe istina na vidjelo.

“Živimo u sretnoj zemlji”, kazao je Labrović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.