Prvog travnja započinje djelomična liberalizacija plinskog tržišta, a razlog je taj što Hrvatsku na to tjeraju Europska komisija i Mađarska koja je tužila Hrvatsku na arbitražnom sudu u Washingtonu zbog plinskog biznisa, jer se on nije izdvojio iz Ininog poslovanja.
I pritom ova vlada tvrdi da vlada Zorana Milanovića nije zaštitila interes Hrvatske u tom slučaju.
Liberalizacija znači da će građani birati između više opskrbljivača koji će sami formirati cijene. Ipak, vlada je zadržala pravo da odredi najvišu moguću cijenu plina.
Ministarstvo energetike ima i izračun što će se dogoditi nakon 1. travnja. Prosječno kućanstvo koje potroši 10 tisuća kilovat sati plina godišnje, plaćat će 670 kuna više, što je porast cijene plina od 23 posto.
Vlada je obećala da čitavi udar od 23 posto neće pasti samo na građane. No vlada ne želi smanjiti PDV da smanji udar.
Naša Katarina Brečić napravila je analizu zašto dolazi do rasta cijene plina i na koji način Vlada namjerava smanjiti udar na građane.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
