HEP je u ponedjeljak potvrdio da je postignut dogovor s INA-om oko cijene plina. Iz Vlade poručuju da HEP neće biti izložen 'posebnim gubicima'. No da su mogući problemi u likvidnosti pokazuje odluka s jučerašnjeg zatvorenog dijela sjednice Vlade.
Naime, Vlada je “dala suglasnosti društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. za ugovaranje prolongata okvirnog sporazuma s s Privrednom bankom Zagreb d.d., Zagreb, višenamjenskog revolving limita s Raiffeisenbank Austria d.d, Zagreb, višenamjenskog okvira sa Societe Generale-Splitska banka d.d., Split te okvirnog ugovora sa Zagrebačkom bankom d.d., Zagreb. Ovim odlukama prolongiraju se višenamjenski neobvezujući okviri kod predmetnih banaka”.
Ministar energetike Slaven Dobrović je krajem veljače kazao kako “zbog ovog modela HEP neće biti izložen posebnim gubicima”.
Ministar je tada upitan tko će pokriti razliku kad do poskupljenja za građane neće doći.
”Razlika ne postoji kao trošak koji nije nitko promijenjio. Detaljniji pregled toga će se moći analizirati. Važno je da za sljedeću sezonu građani ne moraju strepiti za troškove grijanja. Ja ne bih ulazio u to tko će koliko izgubiti. Ne ide se na štetu nikoga u ovom lancu. I proizvođač i opskrbljivač su uložili napore da se prilagode”, kazao je.
No, jučerašnjom je odlukom Vlada zapravo HEP-u dala mogućnost da se u slučaju problema s likvidnosti odmah može zadužiti, što daje naslutiti da bi HEP ipak mogao imati problema u poslovanju.
S tom se tvrdnjom slaže i bivši ministar gospodarstva i ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić.
“To je indirektno i rekao ministar energetike Slaven Dobrović – da odluka oko plina neće dovesti u probleme poslovanje HEP-a. Ako im troškovi budu rasli više od prihoda, to će se pokriti ovim zaduženjem. Indirektno su priznali da će ovo dovesti do problema.
Kad pažljivo slušate izjave iz Vlade, nikad nisu decidirano rekli da neće dovesti do gubitaka, nego da neće dovesti u pitanje poslovanje HEP-a. Poslovanje može biti i s gubitkom. Vlada je napravila okvir da se troškovi, ako budu veći od prihoda, mogu pokriti ovim zaduženjima. A onda se u srednjem i dugom roku gomilaju troškovi, kamate… Bit ćemo u puno lošijoj situaciji… Zadnji efekt je da ne ulažemo u infrastrukturu. Možemo imati raspad energetskog sustava za 10 godina. Ovo je po meni jedna politikanska odluka sa štetnim posljedicama već u roku godinu, dvije, a da ne kažem 10 godina”, kazao je Jurčić u Novom Danu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.