Rezultati regionalnog megaprojekta 'Strategija simbolične izgradnje nacije u državama Jugoistočne Europe' s čak 10.500 ispitanika svjedoče da su građani Hrvatske, odmah iza Kosovara, najlojalniji svojoj novoj državi.

U Srbiji za Jugoslavijom žali čak 71 posto stanovnika, u BiH visokih 68 posto, u Crnoj Gori oko 63 posto, u Makedoniji oko 45 posto, a u Hrvatskoj 18 posto građana. Rekorder je ipak Kosovo u kojem svega pet posto stanovnika žali zbog raspada Jugoslavije.

Od najplastičnijih u moru pokazatelja, stratificiranih po spolu, dobi, stupnju obrazovanja, zanimanju, dohotku i drugim kategorijama, ovisno o državi, vidljivo je da čak 97 posto stanovnika Hrvatske voli državnu himnu, a 96 posto i hrvatsku zastavu sa šahovnicom. Za usporedbu, srpsku himnu voli 80 posto stanovnika Srbije, a državnu zastavu 93 posto stanovnika Srbije. U BiH, državnu himnu u prosjeku voli 44 posto stanovnika, a zastavu njih oko 60 posto, prenosi tportal rezultate istraživanja.

Svega osam posto urbanog stanovništva i devet posto ruralnog ne ponosi se hrvatskim državljanstvom: 45 posto urbanih stanovnika i 56 posto onih iz ruralnih krajeva na to su ‘veoma ponosni’, dok je 46 posto ‘urbanih’ i 34 posto ‘ruralnih’ stanovnika Hrvatske samo ‘ponosno’ na svoje državljanstvo.

Slično je i u Srbiji, u kojoj se devet posto ‘urbanih’ građana i šest posto ‘drugih’ ne ponosi time što su državljani Srbije, a kategorijom državljanstva BiH kao geografskom oznakom porijekla ne ponosi čak 25 posto stanovnika BiH iz urbanih područja i 22 posto iz ostalih krajeva te zemlje.

Prekinute sve veze

Projekt čiji su rezultati nedavno obrađeni i objavljeni u istoimenoj knjizi začet je 2011., daleko na sjeveru Europe. Inicirao ga je i organizirao profesor Pål Kolstø sa sveučilišta u Oslu, a financirao Norwegian Research Council. Za svog glavnog suradnika u regiji profesor je odabrao tada 37-godišnjeg povjesničara Vjerana Pavlakovića, izvanrednog profesora na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, koji je gotovo tri desetljeća života proveo u SAD-u.

Kao voditelj navedenog istraživačkog projekta, provedenog u državama nastalim raspadom Jugoslavije – uz izuzetak Slovenije i uz dodatak Albanije – Pavlaković za tportal kaže da je istraživanje pokazalo da su u Hrvatskoj prekinute povijesne i kulturne veze sa zamišljenom jugoslavenskom zajednicom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.