Nakon niza regionalnih konferencija projekta "Jezici i nacionalizmi", više od trideset stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije sastavilo je "Deklaraciju o zajedničkom jeziku", koju će predstaviti na konferenciji za novinare u četvrtak, 30. ožujka, u Sarajevu.

Jedan od je potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku je i Dragan Markovina iz Nove ljevice, koji je gostovao u Dnevniku Nove TV.

Otkud ideja o zajedničkom jeziku? Što je vam je cilj?

‘Mislim da zajednički jezik postoji neovisno o bilo kakvoj ideji i ovoj Deklaraciji, uz puno pravo da ga svaka od ovih država i naroda zove onako kako ga želi zvati. Između ostalog, o tome je Krleža još davno govorio. Ideja o nekakvim inicijativama za potpisivanje ove deklaracije, nastala je iz niza seminara koji su se odvijali po raznim gradovima i naprosto iz jezične prakse, koja bilježi konstantno nasilje prema autohtonim govornicima u svim ovim državama, a posebno naravno u BiH’.

Kako biste vi nazvali taj jezik i kako bi se to primjenjivalo u praksi?

‘Mislim da ta vrsta senzacionalizma kojom se masovni hrvatski mediji, od današnje naslovnice Večernjeg pa nadalje, pokušavaju iskonstruirati nekakav skandal ili nešto slično, zapravo potpuno promašena. Jasno u toj Deklaraciji piše i ja sam Vam sad to rekao da je punopravno pravo da svak zove taj jezik kako želi. U Hrvatskoj je to hrvatski, u Srbiji srpski, u Bosni je i srpski, i hrvatski i bosanski, u Crnoj Gori je crnogorski. Dakle to uopće nije upitno, upitna je konstantna agresija prema govornicima autohtonih jezika, kako god ih zvali i koji su u potpunom strahu od cenzure i godinama autocenzuriraju. Zapravo, jezik je na ovim prostorima, ne samo od 90-te, nego i puno prije, bio isključivo političko pitanje, nego naprosto pitanje komunikacije. U tom smislu, inzistiranje da se prevodi na četiri varijante i slično, nečeg što je svima razumljivo je po meni bespredmetno’, rekao je Markovina za Novu TV.