O krizi u Agrokoru u Točki na tjedan razgovarali smo s Darkom Bukovićem iz Privrednog vjesnika i Gordanom Gelenčer iz Lidera.
Novinari smatraju da krah Agrokora nije ništa neočekivano. “Nije to nikakva nova vijest ni nova stvar, ali se nije smjelo previše pisati. Nijedan od tih dobavljača nije htio izlaziti u medije jer se bojao Todorića”, kazala je Gelenčer, dodavši da je ona prije nekoliko godina istraživala temu faktoringa. “Priča jest velika, ali se o njoj znalo i moglo se nešto učiniti prije”, kazala je Gelenčer.
Ivica Todorić nije se pojavljivao u javnosti, već je poslao pismenu poruku kada je poslao zahtjev za aktivacijom ‘lex Agrokora’. Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi, poručio je Todorić.
VEZANE VIJESTI
“Iz njegove perspektive on je uvjeren u to. Ako gledate ono što je on stvarao, način na koji je to zidao, on je uvjeren da je to napravljeno. U činjenici brojki koje su nastale nastao je kaos. Skupilo se toliko nenaplaćenih stvari pa on nije shvatio dubinu problema. Vrijeme će pokazati koliko je on bio upućen u sve što se događa. Ja vjerujem da je on uvjeren u ono što je napisao. Takvi ljudi vjeruju u ono što kažu, jer se sve odvijalo mimo njega. Mi moramo biti svjesni da nikad čudnije komunikacije jednog sustava u krizi, jednog problema koji je višenacionalan, a kamoli gospodarski problematičan i za Hrvatsku, mi u ovom trenutku živu riječ iz Agrokora, iz uprava, od ljudi koji su odlučivali – nemamo. To je stvar koja je dolijevala ulje na vatru, jer su dobavljači ostali uskraćeni za temeljne informacije”, rekao je Buković.
Što bi bilo da su drugačije komunicirali?
“Kad vi i ja imamo kućni dug, banka s nama komunicira. Kad je dužan prijatelj, komunicira, makar pokušava ne komunicirati. Izostala je komunikacija sastavnica Agrokora i samog Agrokora sa svim partnerima. Mnoge stvari su se trebale rješavati reprogramima, ali kad netko ne komunicira, ostaje vrlo malo manevarskog prostora. Jedna nevjerojatna šutnja se dogodila, a probudila je toliki interes javnosti da se ima iznimno brdo informacija, ali je pitanje što od njih stvarno”, rekao je Buković.
Je li Todorić mislio da će se ušutkavanjem i “tišinom” sve riješiti?
“Mislim da nije, teško je ući u glavu čovjeka kojemu se ruši cijelo carstvo nakon toliko godina. Tko god da komunicira s njim, trebao bi mu objasniti da javnost nije samo zainteresirana, nego i revoltirana. Što prije prekinuti tu šutnju, to bolje”, rekla je Gelenčer.
Problemi faktoringa
“Prezaduženost i nelikvidnost obveze su svakog društva kad dođe u situaciju da mora reagirati i naći rješenje. Imamo situaciju u kojoj su i faktoring i mjenice legalan posao. I regresna mjenica se koristila u prometu i tako su dobavljači rješavali svoje probleme. Sad dolazi problem kad Agrokor nije mogao platiti od toga pa se naplata vrši od onoga tko je donio mjenicu. Ovo je priča u kojoj ne može stati na 6 banaka standstill aranžmana, nego sve banke, svi dobavljači. Pitanje je kad je bio trenutak u kojem je trebalo startno krenuti i reći ide li se u predstečajni postupak ili ne”, rekao je Buković. “U 200 dana, kad se nisu mogli osigurati novi novci, alarmi u upravama tvrtki trebale su davnih dana zazvoniti”, dodao je.
Gelenčer smatra da su svi faktori trebali reagirati, od HANFA-e, HNB-a, i ostalih. “HNB bi sigurno reagirao da je jedna velika banka 90 posto izložena prema Agrokoru. Problem kod Todorića je u njegovom svijetu, egu, kako god to nazvali, da je on čak i prošle godine mogao urgirati, nešto napraviti, IPO, ali to znači da ono postaje vlasništvo nekoga drugog”, rekla je Gelenčer.
Buković je istaknuo i određeno ograničenje koje će imati Vladin povjerenik.
“Još ćemo vidjeti za koga zakon najbolje igra. Pravno povjerenik dobiva velike ovlasti, ali i on ostaje ograničen, jer bez povjereničkog vijeća neće moći donijeti nijednu odluku veću od 3,5 milijuna kuna. On će morati u tom trenutku pozvati sve dobavljače, sve koji imaju neki odnos s Agrokorom, kako bi se utvrdilo stvarno stanje. Aktivacijom lex Agrokora, svi dugovi su došli na naplatu. Treba se saldirati trenutno stanje i vidjeti kako, kojim načinima i modusima, riješiti stvar. Pitanje je odnosa glava na kup, zajedno s bankarima, kako da količina novca koji će u jednom trenutku doći, da se rasporedi i vidi koliko je mali, srednji i ostali dobavljači izloženi u budućnosti nastaviti komunicirati s Agrokorom”, rekao je Buković, dodavši da misli da će jedna od bitnih stvari biti iznimo dobra komunikacija povjerenika i cijelog tima s javnošću.
Banke su jedine koje mogu osigurati likvidnost, govorimo o 250 milijuna eura sada i pola milijarde kasnije. Još nitko ne zna je li to dovoljno, koliko i za koga, smatra Gelenčer.
“U vjerovničkom vijeću bit će i veliki i mali i srednji. Mislim da će ići kombinacija, lagano će se morati cizelirati jer je to problem budućih isporuka. Te iste banke u jednom trenutku prate iste te tvrtke koji su sada dobavljači u problemu”, rekao je Buković.
Koliko je izgledno da se regresne mjenice maknu s bilanci i vrate na Agrokor.
“To je teško procijeniti. To je stvar kompletnog vjerovničkog vijeća. U svemu je problem i to što se ne zna kolika je premreženost dobavljača unutar Agrokorovih tvrtki”, rekla je Gelenčer.
“Ako se gleda shema tvrtki u Agrokoru, to nije obiteljska tvrtka, nego je Ivica Todorić jedini vlasnik, a banka mora dati novac i Ledu i Jamnici jer su i oni dobavljači koji imaju svoje dobavljače. Bit će tu dosta forenzike i ekipiranosti sa zamjenicima jer mislim da će ih dosta biti iz računovodstvenoga sektora”, rekao je Buković.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
