Krajem 2015. godine, nakon izbora za Sabor i višetjednih neuspješnih pregovora o novoj Vladi, Milorad Pupovac je pokušao nagovoriti Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka da formiraju veliku koaliciju.
“Pragmatički savez za pragmatičku Vladu”, tako je Pupovac nazvao svoj projekt. Napisao je prijedlog polazišta za razgovor i, u situaciji kad se Most nije mogao opredijeliti između desnog i lijevog političkog bloka, ponudio je taj tekst Milanoviću i Karamarku kao osnovu za dogovor i izbjegavanje ponavljanja izbora, piše Novi list.
VEZANE VIJESTI
“Dvije vodeće političke stranke, premda nisu neposredne nasljednice ideologija koje su u Drugom svjetskom ratu Hrvatsku uvele u građanski rat, u posljednjih 25 godina odgovorne su za njegovo ideološko-političko održavanje i povremeno rasplamsavanje kao što je to bilo u protekle četiri godine. Time je ozbiljno unazađena politička tolerancija, narušena nužna društvena racionalnost, a same stranke su oslabile jer sebe i društvo iscrpljuju u sukobljavanju koje je društveno neproduktivno. Osim toga tim je sukobljavanjem stvoren prostor zabrinjavajućeg jačanja utjecaja nepolitičkih i nestranačkih grupacija. Zbog toga je nužno da se taj sukob ili završi ili stavi pod kontrolu – u interesu zemlje i u interesu očuvanja stranačkog političkog života kao kakvog takvog jamstva narodne suverenosti i demokratske parlamentarne demokracije”, navodi se u uvodu Pupovčevih teza na kojima su, kako je zamislio, Milanović i Karamarko trebali sklopiti veliku koaliciju.
Potpredsjednik SDSS-a naglašavao je da SDP i HDZ u pragmatičnoj suradnji ne bi gubili stranački identitet, već bi ga “gradili u okviru ustavne preambule i temeljnih ustavnih vrijednosti Republike Hrvatske (sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, miroljubivost, socijalna pravednost, nepovredivost vlasništva, zaštita prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava, demokratski višestranački sistem i sekularnost)”. Tako bi, smatrao je Pupovac, temeljne ustavne vrijednosti lakše postale dio svijesti svih hrvatskih građana.
“Istovremeno bi se na taj način stvorila toliko potrebna svijest o tome da i nacionalni identitet i politička volja ne mogu biti važnije od ustavnih vrijednosti Republike da je u demokratskoj državi svaki patriotizam primarno utemeljen u Ustavu. Pragmatička suradnja ove vrste omogućuje formiranje pragmatičke vlade, koja osim na ovim ustavnim vrijednosti počiva i na usuglašenim osnovnim ciljevima svojeg programa i SDP-u i HDZ-u i njihovim partnerima osigurava neophodnu komotnu većinu za donošenje svih relevantnih odluka”, istaknuo je Pupovac u tekstu koji je u prosincu 2015. dostavio Milanoviću i Karamarku.
U njemu se nije bavio samo povijesnim i društvenim argumentima u prilog koaliciji dvije najjače hrvatske stranke, nego je predlagao i konkretne stvari o kojima bi Milanović i Karamarko trebali postignuti politički konsenzus. “Pragmatička Vlada počiva na usuglašenom stajalištu o nužnosti strukturalnih reformi u području pravosuđa, državne uprave i teritorijalnog ustrojstva države, a na osnovi jasnih kriterija etičnosti, profesionalnosti, efikasnosti i racionalnosti. Pragmatička Vlada također počiva na usuglašenom stajalištu o harmoniziranju odnosa između državnih institucija i njihove potpune reinstucionalizacije, što znači oslobođene od personalnog, političkog ili interesnog utjecaja. Pragmatička vlada ima za cilj vraćanje vjere u državu i njezine institucije kod svakog njezinoga građanina. Pragmatička vlada počiva i na usuglašenom stajalištu o osnovnim mjerama ekonomske politike koja je Hrvatskoj nužna kako bi se postiglo sljedeće: do kraja konsolidirale državne financije, nastavilo povećanje izvoza te uravnotežio i na druge osnove postavio razvoj nacionalne ekonomije. U tom smislu pragmatička Vlada i njezin ekonomski program trebali bi posebno imati za cilj razvoj energetskih potencijala, infrastrukture, reindustrijalizaciju i reagrarizaciju nacionalne ekonomije”, napisao je Pupovac u svojoj ambicioznoj platformi za koaliciju SDP-a i HDZ-a.
Na kraju od Pupovčeve ideje o velikoj koaliciji nije bilo ništa, premda su tada u užim vodstvima SDP-a i HDZ-a razmatrali i tu mogućnost, piše Novi list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
