Politička scena je grozna, političari loši, građani nemoćni, ništa se ne može promijeniti. To je otprilike mantra prosječnog Hrvata. A kad dođu izbori, ta jedinstvena prilika kad je ono što se broji isključivo – volja birača, građani Hrvatske većinski – ostaju kod kuće i odriču se prava odlučivanja.
Uobičajeno, lokalni izbori koji najdirektnije utječu na svakodnevicu – biračima su manje interesantni od parlamentarnih.
Uz to, iako je u brojnim sredinama upravo drugi krug odlučujući – glasači izlaze manje nego u prvom, a od izbora do izbora koji su u posljednje vrijeme sve češći, interes birača pada. Na ovim lokalnim izborima, u drugom krugu ni jedna županija nije imala odaziv veći od 60 posto, a uglavnom je ispod 50 posto.
VEZANE VIJESTI
No evo primjera – izračunali smo prosječnu izlaznost za izbor župana u posljednja tri izborna ciklusa. 2009. na izbore za župane je u 2. krugu izašlo prosječno 38 posto birača, 2013. 40 posto, a ove 2017. godine samo 37,76 posto birača.
Koja je onda stvarna potpora biračkog tijela? Izdvojili smo veće gradove. Vlast u metropoli je po šesti put osvojio Milan Bandić. Osvojio je 51,79 glasova posto izašlih birača. No, od ukupnog broja birača s pravom glasa kojih je u Zagrebu nešto više od 693.000, Bandiću je glas u drugom krugu dalo nešto više od 147.000 birača. Dakle, Bandić je zapravo izabran s potporom svega 21,3 posto birača u gradu Zagrebu.
Po istoj formuli, prošli smo i ostale gradove. Dakle u Splitu u kojem se vodila jedna od najneizvjesnijih borbi, a naposljetku i brojali nevažeći listići jer je to tražio Željko Kerum, Andro Krstulović Opara osvojio je 46,19 posto glasova. No, kad se taj broj stavi u odnos s ukupnim brojem birača, gradonačelnika Splita je izabralo svega 17,6 posto birača.
Vojko Obersnel osvojio je svoj peti gradonačelnički mandat na čelu grada Rijeke. Službene brojke kažu da mu je u drugom krugu povjerenje dalo 55,59 posto birača. No, u omjeru ukupnog broja onih koji su njemu dali glas i ukupnog broja onih koji na to imaju pravo: potporu je dobio od svega 15,8 posto birača.
Ivica Vrkić osvojio je drugi uzastopni mandat na čelu slavonske metropole Osijeka s uvjerljivom pobjedom u drugom krugu. Dobio je 62, 74 posto glasova. No vladat će zapravo s potporom svega 21,54 posto svih Osječana s pravom glasa.
Na izbore za župane u drugom krugu izašlo je čak i manje birača nego na one za gradonačelnike i načelnike. Evo s kolikim postotkom od ukupnog broja birača vladaju župani izabrani u županijama s najmanjim odazivom birača u drugom krugu.
Božo Galić osvojio je potporu svega 16 i pol posto svih birača u Vukovarsko srijemskoj županiji. Radimir Čačić njih 17,9 posto u Varaždinskoj županiji, a Gorana Pauka zaokružilo je 23 posto od svih registriranih birača u Šibensko kninskoj županiji.
Dakle, kad se pogleda ukupnu izlaznost na svim izborima, ona uvijek može i treba biti veća. Mnogi ostanak kod kuće nastoje opravdati frustracijom ili protestom, no naposljetku – ionako biraju. Čak i neizlaskom na izbore.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
