Aribtražnu odluku o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije u Novom danu komentirala je bivša premijerka Jadranka Kosor.
Ivo Sanader tvrdi kako je znao, i da mu je bilo ponuđeno da potpiše arbitražni ugovor koji je nepovoljan za Hrvatsku.
“Nisam to gledala, bila sam zauzeta obvezama. Ne znam o čemu govori. Na svaki način se želi očito staviti u poziciju savjetnika premijera. To je njegovo pravo, no ne treba komentirati izjave osobe koja se kroz sve što govori javno pokušava braniti. Vode se suđenja. Činjenica je da se ljudi koji su godinama na sudu imaju pravo braniti na sve načine. Kad je Sanader otišao s mjesta predsjednika Vlade nije rekao zbog čega odlazi. Dakako, ni nama koje je prethodno obavijestio o tome nije nijednom jedinom rječju spominjao da je to zbog Slovenije. On vješto manipulira i preskače činjenice koje govore o tome kako je došlo do arbitražnog sporazuma i potpisa. Isključivo targetira mene, kao što me targetirao i za politički progon. Važne činjenice je preskočio, da je Sabor dao ovlaštenje da u ime države potpišem taj sporazum, puno važnije, nakon toga je, kasnije Sabor morao i ratificirati arbitražni sporazum. Ja nisam ništa sama odlučila, potpisala i učinila na svoju ruku.”
VEZANE VIJESTI
Je li arbitražni sporazum bio već prije odlaska Ive Sanadera na njegovom stolu?
“Rekla sam da ne bih raspravljala o tome što je on mislio pri tom. Njegovo je pravo da se brani. Ne znam o čemu govori, samo znam da kad sasm došla na čelo Vlade, da su hrvatski pretpristupni pregovori bili nepovratno blokirni. Slovenija je čak 14 poglavlja neopravdano i nedobrosusjedski blokirala. Mi smo nakon bolnog iskustva sa Slovenijom donijeli odluku da drugim susjedima nećemo bilateralna pitanja stavljati poput balvana na njihovom europskom putu.
U EU su nam rekli da ćemo nastaviti pregovore kada se dogovorimo sa Slovenijom, kada nam oni “dignu rezerve”. Zauvijek smo susjedi i živjet ćemo zajedno, ali Slovenija se tada nije ponašala prijateljski. Želim reći da smo mi počeli od nule. Sastanak gospodina Pahora i mene u Trakošćanu je bio sastanak upoznavanja. Sastali smo se da bismo vidjeli možemo li išta učiniti i počeli smo razgovarati od nule. Ja sam kao najbliže suradnike imala gospodine Stiera i Božinovića, koji su uvijek nakon sastanaka razgovarali s Pahorovim savjetnicima.
Mi smo predlagali Međunarodni sud pravde, mogućnost Suda za pravo mora u Hamburgu… Slovenija nije htjela. Ne možete dogovoriti nešto ako to druga strana to ne želi. Da je sporazum bio dobar, tako fantastičan za Sloveniju onda njihov sudac, njihova agentica ne bi pokušavali tijekom rada Suda raditi sve što su radili.”
U trenutku nultog početka s Pahorom Slovenija nije donijela arbitražni postupak kao ultimatum?
“Ne. Slovenija je blokirala 14 poglavlja koja nemaju veze s granicom. Ja sam mu pokazala papire s tim poglavljima u Trakošćanu i on je na neki način bio osupnut. U našem pristupnom ugovoru nema nikakvih referenci na to pitanje, on je čist kao suza. Činjenica je da smo mi u tom kontekstu imali najteže pregovore. U svemu tome je dakako Slovenija često nastojala komplicirati stvari. Pokušavam zamisliti što bi se dogodilo da je otkriveno da je Hrvatska pokušavala utjecati na suce. Zamislite da oni imaju snimku kakvu mi imamo… Oni bi dizali buku do neba. Nitko na to ne bi priznao. Sigurno ni Njemačka ne bi da je u nekom sličnom sporu. Dokaz toga je da su i sudac i agentica otišli. To su bjelodani dokazi o kojima slovenski političari nikad nisu htjeli javno govori. Našli su onda uglednog suca koji je otišao odmah kada je vidio spis. Za mene je fascinantno da jučer u izricanju, u nijednoj rečenici nisu spomenuli da je Hrvatska izašla iz sporazuma.”
Je li vas iznenadila reakcija njemačkog veleposlanstva?
“I je i nije. Mislim da je važno reći da je jedan sudac koji se spominje u tim snimkama Nijemac. Arbitražni dogovor je dobar. Mi smo ga potpisali, ali nismo potpisali da nas netko, a to je Slovenija, ima pravo varati. Sjetite se riječi slovenskog ministra Erjavca prije skandala, da on zna kakav je pravorijek aribtraže. Slično je ponavljao i ove godine. To su stvari koji bismo trebali ponavljati našim prijateljima u EU, koji o tome malo znaju, gotovo ništa.”
Iskusni diplomat Ivica Maštruko je kazao da će posljedice po Hrvatsku ipak biti dalekosežne i teške.
“Ne mislim da će biti. Postupkom Slovenije u arbitraži udareno je u stup vladavine prava. Mislim da naša Vlada treba inzistirati upravo na tome, da je vladavina prava srušena do temelja. Bilo bi ipak dobro da pokušavamo što je moguće više razgovarati sa slovenskim dužnosnicima.”
Je li ovaj sporazum lošiji ili povoljniji nikad prihvaćenog sporazuma Račan-Drnovšek?
“Ne bih to htjela komentirati i uspoređivati jer za mene ova presuda ne postoji. Mislim da često radimo upravo te greške, da pokušavamo teret svaliti na one koji su bili prije nas.”
Je li moguće bilateralno pregovarati bez da ova presuda bude polazišna točka?
“Mislim da će Slovenija na tome inzistirati, ali treba sjesti i razgovarati. Ako mislite da su razgovori s Pahorom bili ugodni, varate se. Led se mogao razbijati čekićem. Ledena, ledena atmosfera. Mediji su tu pokušavali stvoriti “love story”, no to nije bilo tako.”
Bi li Hrvatska potpisala pristupni ugovor da nismo dogovorili arbitražu?
“Ne bismo postali članica EU da nas Slovenija nije odblokirala. Slovenija je svoje pravo članice obilato koristila. Naš gospodarski rast danas je takav uglavnom zahvaljujući članstvu u EU. Kada je moj prethodnik napustio kormilo, brod… Napustio je brod koji je žestoko tonuo, situacija je bila tragična u svakom smislu – blokirani pregovori, gospodarstvo se srušilo… Do kraja mandata moje rate imali smo već neki minimalni rast u dva kvartala, ali to je bio taj tračak nade.”
Može li nas Slovenija sada blokirati oko ulaska u Schengen?
“Slovenije je uvijek, kada je smatrala da može koristiti silu, to i radila. Moguće je da će sada posegnuti za tim alatom. No sada je situacija drugačija, mi smo isto članica EU i pozicija je drugačija. Franjo Tuđman je i davnih osamdesetih govorio da moramo postati članica EU.”
U kakvoj je sada poziciji Hrvatska s drugim zemljama s kojima ima granična pitanja?
“Mislim da se tu naša pozicija nije promijenila. Treba početi rješavati probleme. Sada su nam potrebni državnici, hrabri ljudi.”
Bi li Hrvatska trebala iskoristiti činjenicu da je članica EU, a da BiH i Srbija pregovaraju o ulasku?
“Ne iskoristiti na način da ih blokiramo, nego na način da sjedimo i nalazimo rješenja. Ako se ne možemo dogovoriti za stolom, logično bi bilo ići na međunarodni sud. U dogovoru za stolom jedan dio uvijek treba biti kompromis, no mnogi to ne žele jer su uvijek neki izbori.
Zaista vjerujem u mudrost, ali sigurno će u budućim razgovorima sa Slovenijom odluka arbitraže biti neka polazišna točka za slovensku stranu.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
