Zbog predsjedanja Europskom unijom, koje preuzima u prvoj polovici 2020. godine, Hrvatska će morati angažirati dodatnih 130 do 160 ljudi u svojem "veleposlanstvu" pri EU-u u Bruxellesu.

U Stalnom predstavništvu pri EU-u trenutno radi 85 ljudi, od kojih je velika većina, njih 51, zaposleno u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP), dok su ostali zaposlenici drugih ministarstava. No, da bi mogla odraditi sve ono što se od “kapetana” europskog broda traži, Hrvatska će, prema procjenama Vlade, tijekom predsjedanja Unijom u Bruxellesu morati imati 220 do 250 djelatnika. To povećanje, kako je otkrila Vlada još sredinom lipnja, odnosilo bi se na razdoblje od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2020. godine, odnosno za vrijeme šestomjesečnog predsjedanja te po šest mjeseci prije i nakon toga.

U MVEP-u ističu da će se pritom “u prvom redu osloniti na postojeće kapacitete u državnoj upravi”, no na Zrinjevcu priznaju da to ne isključuje i mogućnost zapošljavanja novih ljudi. “Primjeri drugih država koje su predsjedale Vijećem pokazuju da se broj djelatnika uključenih u ovaj proces povećava zbog povećanih potreba predsjedanja, što uključuje pripremu i vođenje velikog broja sastanaka, pripremanje materijala, pojačane protokolarne aktivnosti te predstavljanje prioriteta i rada Vijeća prema drugim institucijama EU-a i prema javnosti”, pojašnjavaju u MVEP-u. Iako su do hrvatskog predsjedanja EU-om ostale još dvije i pol godine, diplomati koji rade u Stalnom predstavništvu već će od ovog ljeta početi pohađati potrebne tečajeve.

Primjeri drugih članica pokazuju da je šestomjesečno predsjedanje Unijom vrlo zahtjevna zadaća za državnu upravu. Primjerice, Irska je prije četiri godine planirala organizirati 1.600 sastanaka, od čega 180 u Irskoj, s oko 15 tisuća sudionika, što je samo po sebi velik logistički zahvat. Zato su i ukupni troškovi značajni – ovisno o državi i okolnostima, kreću se između 50 i sto milijuna eura, a najvećim se dijelom pokrivaju iz državnog proračuna. Irska je na predsjedanje 2004. godine potrošila više od sto milijuna eura, a 2013. godine puno manje, oko 60 milijuna eura. Prije četiri godine pohvalili su se da su poduzeli niz mjera da bi srezali troškove, primjerice, tražili su sponzore za neka događanja, koristili vodu iz slavine umjesto u bocama ili, pak, organizirali glavne događaje na lokacijama koje su u vlasništvu države, a ne unajmljene, piše Novi list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.