U razvoj hrvatskih otoka javni je sektor u 2014. i 2015. godini uložio ukupno 3,27 milijardi kuna, na gotovo polovici otoka bilježi se porast ukupnog broja stanovnika, no samo dva - Vir i Čiovo, imaju pozitivan prirodni prirast, navodi se u Vladinu izvješću koje analizira učinke provedbe Zakona o otocima u te dvije godine.

Razna ministarstva, agencije i ustanove u razvoj otoka u 2015. uložili su milijardu i pol kuna, koliko je u prosjeku godišnje ulagano od 1999. godine, kada je donijet Zakon o otocima. U 2014. godini ulagano je iznad prosjeka, vrijednost investicija dosegnula je gotovo 1,8 milijardi kuna.

U 2015. najviše se ulagalo u prometnu povezanost otoka (345 milijuna), njihovu prometnu (310 milijuna) i komunalnu infrastrukturu (177 milijuna), gospodarstvo i potpore u gospodarstvu (217 milijuna), turizam (175 milijuna) itd.

Izvješće detaljno pobrojava gdje se i u kojem iznosu investiralo, pa je tako vidljivo da je u 2015. za održavanje linija u obalnom linijskom prometu država osigurala gotovo 310 milijuna kuna potpora. Sredstva je dobilo 13 brodara, od 53 državne linije održavana je 51 (25 trajektnih, 11 brodskih i 15 brzobrodskih), a njima se povezalo 44 od 50 stalno ili povremeno nastanjenih otoka.

Na 51 državnoj liniji prevezeno je 11,7 milijuna putnika i gotovo tri milijuna vozila. Svrha te potpore je bolje povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno, bolji uvjeti života na otocima, povećanje konkurentnosti otočnog gospodarstva itd.

Javni otočni cestovni prijevoz na 17 otoka država je subvencionirala sa 35 milijuna kuna, a cijene vode otočnih kućanstava s 10 milijuna kuna.

Porast broja stanovnika i depopulacija malih i udaljenih otoka

Na otocima i poluotoku Pelješcu, po popisu stanovništva iz 2011., ukupno je živjelo 132.756 stanovnika. Ukupan broj otočkog stanovništva povećao se između dva posljednja popisa, no depopulacija je jasno uočljiva na malim i udaljenim otocima.

Porast ukupnog broja stanovnika bilježi se na gotovo polovici hrvatskih otoka, no samo dva – Vir i Čiovo, imaju pozitivan prirodni prirast.

S otoka se desetljećima iseljavalo, smanjeni natalitet i visoki mortalitet u zadnjem su desetljeću ponegdje nadoknađeni doseljavanjem, no doseljenici su u najvećoj mjeri starije i gospodarski neaktivne osobe.

Na otocima Krk, Pag, Vir, Murter i Čiovo, koji su mostovima povezani s kopnom, prema posljednjem popisu stanovništva živi 42.245 stanovnika, što je povećanje od 10,3 posto u odnosu na popis iz 2001. godinu. Svi ostali otoci imaju ukupno 82.710 stanovnika, što je smanjenje od 1,7 posto u odnosu na 2001. godinu.

Iz podataka Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika u općinama i gradovima na razini države te na otocima u razdoblju 2011.-2014. razvidan je porast broja stanovnika na otocima za 2,4 posto te pad broja stanovnika na razini države od 1,8 posto.

“Uočenoj stagnaciji trenda depopulacije su svakako doprinijele i mnogobrojne razvojne i revitalizacijske mjere te ulaganja države i cjelokupnog javnog sektora u otoke, koje i dalje treba provoditi pošto je problem depopulacije još uvijek prisutan na mnogim otocima”, ističe se u izvješću.

Povećanje broja stanovnika bilježi većina gradova i općina na otocima, najviše općine Šolta, Milna, Sućuraj, Malinska-Dubašnica, Pašman i Kolan. Šolta je, primjerice, 2011. imala 1770 stanovnika, a 2014. njih 1990, Pašman 2131, pa 2275, Milna 1049, pa 1143 stanovnika.

Manje smanjenje bilježe gradovi Pag (s 3829 stanovnika, koliko je imao 2011. godine, pao je na 3745) Korčula, Pag, Vela Luka ( sa 4121 stanovnika pala na 4062) i Ston, te općine Povljana, Pučišća, Smokvica i Trpanj.

Opsežno izvješće, koje je Vlada prihvatila i poslala Hrvatskom saboru, sadrži i podatke da hrvatski dio Jadrana ima 78 otoka, 524 otočića, te 642 hridi i grebena (vrh iznad razine mora), odnosno ukupno njih 1244.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.