O trgovinskom sporu koji je nastao između Hrvatske i država zapadnog Balkana zbog povećanja iznosa pristojbi za nadzor nad kvalitetom uvezenog voća i povrća, između ostalog, za Studio uživo N1 govorio je kolumnist Indexa Goran Vojković.
Kako ocjenjujete potez hrvatskog ministra poljoprivrede oko povećane pristojbe i pojačana fitosanitarna nadzora pri uvozu voća i povrća iz zemalja izvan EU?
Uvoz je ovdje ono iz BiH, Srbije, Kolumbije – odnosno zemlje iz susjedstva plus banane i to je stvorilo problem. Nije promišljen potez jer je došlo do reakcije s druge strane. Ono što je najveći problem Hrvatske je uvoz starih jabuka, voća koje se kemijskim putem održava i pušta u prodaju. No BiH i Srbija nemaju tehnologiju za takve stvari, a ovime smo otežali izvoz i uspješnim hrvatskim poljoprivrednicima, ali i hercegovačkim Hrvatima te Hrvatima iz Vojvodine.
Zašto ovaj potez?
Skupljanje političkih bodova i loše promišljanje.
Ovo nije prvi put, bilo je sličnih situacija u odlukama minstra, sjetimo se poteza s kritikom trgovačkih lanaca, ali i nejednakih proizvoda za različita tržišta.
Ako se digne taksa prema nekoj drugoj zemlji i ona će dignuti taksu. Drugo nije stvar voća i povrća, nego industrijskih proizvoda i tu je EK već pronašla dosta toga.
Može li se tome stati na kraj?
Može, ali tu država ima legalno pravo pitati za kvalitetu. To je prevara potrošača, prozvod svugdje treba biti isti.
Još je veći apsurd da su neki takvi proizvodi čak i skuplji kod nas.
Stvar je i poreza, u Sloveniji je hrana na devet posto DDV-a, ostalo je 20 posto, a mi imamo i poblem s velikim PDV-om.
Kakav razvoj događaja predviđate?
Doći će do pritiska od EK da se situacija smiri što bi bilo obostrano korisno. Apsolutno nema smisla na taj način utjecati na trgovinu, povećati konkurentnost i nadzor da, ali nabijati i izmišljati nekakve paraporeze ne.
Pozivalo se građane što i gdje da kupuju.
To je stvar građana, Ministarstvo se mora baviti povećanjem konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Zašto hrvatski hoteli kupuju stranu robu? Zašto nema mogućnosti da se napravi ugovor s poljoprivrednikom o primjerice isporuci rajčica? Stvar je poljoprivrednika da se dogovore s hotelima koji će dostavljati koju sortu, kroz zadruge ponuditi paket i omogućiti ponudu robe koja mora biti konstantna kroz sezonu. Za doći pred hotel, mora se udružiti, a to kod nas ima negativnu konotaciju. Poljoprivreda je biznis, svaki OPG je mali poduzetnik, mora se ponašati na tržištu kao i svaku drugi poduzetnik, a tu je i pitanje obrazovne strukture – suvremena poljoprivredna proizvodnja doslovno traži ljude s doktoratima, potrebna su velika znanja i visoke tehonologije, promjene, stvari su se promijenile, ali kod nas to politika ne voli reći jer bi time uznemirila birače tražeći od njih pomjene na koje oni možda nisu spremni.
Je li onda ovaj potez samo još jedna eskapada hrvatske politike?
Uobičajeno.
Oluju se ove godine posebno slavilo u Kninu i u Slunju, no atmosfere su bile vrlo različite, a Vojković se i na to osvrnuo u razgovoru.
Više čitajte OVDJE.
Komentirao je također i najnoviji CRO demoskop.
Više čitajte OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.