'Studenti su prisiljeni rano postati jeftina radna snaga'

Vijesti 12. kol 201714:50 > 14:56
Pixabay

Iz Mreže mladih Hrvatske (MMH) u subotu su pozvali nositelje političke vlasti da prihvate mlade, koji imaju i znanje i želju i volju, kao aktivne aktere u društvu te su najavili prosvjed na prvi dan jesenske sjednice Hrvatskog sabora s porukom da mladi zaslužuju kvalitetne i sigurne poslove koji bi im omogućili dostojanstven život.

Posebice su nezadovoljni stručnim osposobljavanjem bez zasnivanja radnog odnosa (SOR).

“Mladi su uglavnom ignorirani prilikom donošenja odluka iako imaju znanja i mogućnosti i mogu pridonijeti kvalitetnijim i boljim rješenjima”, rekao je predsjednik MMH Josip Miličević na konferenciji za novinare povodom Međunarodnog dana mladih.

Zato, kaže, i postoji inicijativa ‘Vrijedim više’ koja za cilj ima utjecati na politike zapošljavanja mladih, ukidanje SOR-a te povratak pripravništva.

Istaknuo je kako MMH već godinama upozorava na probleme mladih vezane uz SOR, a upozorio je i na iskorištavanje mladih radnika od strane poslodavaca te niske naknade koje nisu ni približno dovoljne za dostojanstven i samostalan život mladih, zbog čega je Hrvatska pri vrhu zemalja EU po broju mladih koji žive s roditeljima.

Miličević je upozorio i na, kako je rekao, kontradiktorne poruke ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića vezane uz SOR te je pozvao na ukidanje SOR-a, reafirmiranje pripravništva te razvoj kvalitetne stručne prakse u obrazovanju.

“Mladi osjećaju nesigurnost jer ne znaju što će se dogoditi idući mjesec, a kamoli iduće godine”, rekao je te pozvao ministra Pavića da posluša mlade koji su prošli ili prolaze iskustvo SOR-a i s njim nisu zadovoljni te žele povratak pripravništva i dostojanstvene plaće.

Upozorio je i na probleme s nekvalitetnom stručnom praksom u obrazovanju koja mladima onemogućava da spremni izlaze na tržište rada. Miličević je najavio i prosvjed mladih na prvi dan jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora na kojem će od Vlade i nadležnih ministarstava zatražiti da mladima osiguraju kvalitetne i sigurne poslove te dostojanstven život.

Držaić: Troškovi po akademskoj godini 26.000 kuna

Karlo Držaić iz Studentskog zbora zagrebačkog Filozofskog fakulteta upozorio je na pogrešnu predodžbu da je visoko obrazovanje u Hrvatskoj besplatno rekavši da, po EUROSTAT-u, troškovi života po akademskoj godini iznose 26 tisuća kuna.

Pri tome, dodao je, Hrvatska je zemlja s izuzetno niskim udjelom studentske populacije koja ima smještaj u studentskim domovima, jer primjerice od 70.000 studenata u zagrebačkom Sveučilištu samo njih oko 7.500 može računati na krevet u studentskim domovima.

“Takve okolnosti prisiljavaju studente da rano, kao jeftina radna snaga, participiraju na tržištu rada jer ne posjeduju formalne kvalifikacije. Njihova brojnost i potreba za radom uvijek ih čine zamjenjivima, a minimalni troškovi koje poslodavci imaju zapošljavanjem studenata omogućuju im otpuštanje njihovih redovitih radnika i zapošljavanje studenata. Pri tome, studenti postaju prekarni radnici koji nemaju nikakva radna prava”, rekao je Držaić.

Ana Ćuća iz Kluba studenata zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti upozorila je na rizik od socijalne isključenosti pojedinih skupina mladih (Romi, izbjeglice, mladi s invaliditetom i sl.) koji se svakodnevno bore s diskriminacijom okoline koja je ojačana samim sustavom koji neadekvatno prepoznaje njihove potrebe i težak položaj.

“Mjere aktivne politike zapošljavanja trebale bi biti usmjerene upravo na ove osobe koje su teže zapošljive zbog prepreka s kojima se suočavaju na tržištu rada”, poručila je Ćuća.