Hrvatska gorska služba spašavanja iznimno je aktivna pogotovo ljeti. Spašavaju živote, brzi su, uvijek dostupni. No, problema je mnogo a entuzijazam spasitelja nije uvijek dovoljan. Treba im i adekvatna pomoć sustava koji već mjesec dana ignorira njihov zahtjev za dijalogom. Pisani zahtjev zapeo je negdje u ladicama Ministarstva financija.
Iako se turistička sezona u dijelovima Hrvatske polako bliži kraju, za Hrvatsku gorsku službu spašavanja to neće promijeniti gotovo ništa. Članovi tima i dalje će diljem zemlje spašavati ljudske živote, no sve ima svoju cijenu. A do njih i dalje stiže premalo novca.
“Mi darujemo svoje vrijeme i svoje sposobnosti. Međutim, nama nitko ne daruje gorivo na putnim stanicama, telefonske usluge, skupa su održavanja licenci, razna oprema”, kaže pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić.
Zahtjev za sastankom uputili su i samom ministru financija Zdravku Mariću, ali s druge strane naišli su na šutnju. Koja traje već više od 30 dana.
“To Ministarstvo i sam ministar nekako su u fokusu stalno nekih problema, očito je da nas se ne doživljava kao veliki problem, ali ja tvrdim da je ovo veliki problem”, poručuje Prizmić.
Tražili su da i da im se osiguraju sredstva iz participacije u igrama na sreću, no to do danas nije regulirano. Tako sada godišnje raspolažu s 9 milijuna kuna iz državnog proračuna i 3,5 milijuna kuna od lokalnih zajednica.
Gotovo 1500 HGSS-ovaca u 60 ispostava svake godine suočava se s 20-postotnim porastom intervencija. U svijetu stopa pustolovnog turizma raste za 67 posto. Pri takvim pothvatima nerijetko se dogodi nesreća.
“Baš zadnjih dana bilo je nekoliko nesreća i naših akcija povezanih s turistima koji su si dali malo previše slobode ili nisu bili pripremljeni. Jednostavno, bave se takvim aktivnostima gdje je i moguće da dođe do nesreće. Konkretno, neki dan je bila nesreća u kanjonu Cetine, to nije uobičajeno, ali dogodi se”, upozorava Darko Berljak, tajnik Hrvatske Gorske službe spašavanja.
Događalo se tako svakoga dana, na Kupi, Neretvi, Lošinju, a posljednji put u Kornatskom arhipelagu gdje je spašen njemački državljanin koji se opremljen samo kupaćim kostimom gumenjakom zaputio u plovidbu.
“Broj ljudi ovisi o vrsti akcije, udaljenosti i vremenu trajanja. Ove potražne akcije zahtijevaju jako puno ljudi, opreme, vozila, drugih sredstava, dronova, helikoptera”, kaže Berljak.
Trenutak nepažnje i dogodi se nesreća, ali može li se udarcem po džepovima to spriječiti, ili barem umanjiti?
“Sustav treba to urediti, mi ne možemo okolo s fiskalnom blagajnom hodati i tim turistima to naplaćivati. Većina njih je osigurana, kao što je vani to uobičajeno, pogotovo kod pustolovnih aktivnosti u planinama. Ali sustav naplate kod nas je neorganiziran, a mi ga ne možemo provesti, to ga netko drugi mora provesti”, ističe Berljak.
Više pogledajte u prilogu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
