Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak je pozdravila odluku da premijer Andrej Plenković stane na čelo stručnog povjerenstva za obrazovnu reformu i tako toj reformi da zamaha, izrazivši nadu da će se reforma obrazovanja u narednom razdoblju depolitizirati.
“U ovom trenutku to je dobro, upravo da se da zamaha reformi. Ali, ja vjerujem da se premijer neće miješati u detalje, već da će to ostaviti stručnjacima, nastavnicima, roditeljima i djeci”, izjavila je predsjednica za RTL Danas upitana kako gleda na odluku da premijer Plenković bude na čelu povjerenstva za reformu obrazovanja.
Istaknula je kako bi u konačnici svi morali biti uključeni u taj proces, ali ne na način da se društvo dijeli, nego da to bude jedna točka na kojoj se može naći zajedništvo u želji za stvaranje bolje budućnosti za djecu. “Da od njih stvorimo autonomne, samostalne mlade ljude koji će se prilagođavati novom svijetu, tržištu rada, i koji će prije svega ostajati ovdje u Hrvatskoj”, dodala je.
Izrazila je zadovoljstvo što se danas u Gospiću susrela s ministricom obrazovanja Blaženkom Divjak i s njom razgovarala o reformi obrazovanja. “Moram reći da sam zadovoljna entuzijazmom koji sam vidjela, novim poletom i novim zamahom i nadam se da ćemo doista u vremenu koje je ispred nas depolitizirati reformu obrazovanja”, poručila je Grabar-Kitarović.
Uspjeh gospodarstva ne možemo mjeriti padom nezaposlenosti
Predsjednica je ponovila svoju popodnevnu izjavu kako brojke o padu nezaposlenosti varaju jer se iza njih krije podatak o odlasku građana iz Hrvatske, pri čemu je naglasila kako se uspjeh hrvatskog gospodarstva ne može mjeriti padom nezaposlenosti.
“Nije ovo napad ni na premijera ni na Vladu, ovo je pitanje o kojem govorim od samog početka svoga mandata. Činjenica je da nam ljudi odlaze i da uspjeh našeg gospodarstva ne možemo mjeriti padom nezaposlenosti, jer zaposlenost ne pokriva onaj broj ljudi koji su napustili državu i to je jedan od glavnih razloga pada nezaposlenosti, uz naravno ponekad sezonske poslove”, poručila je Grabar-Kitarović.
Naglasila je kako ne ulazi u brojke i statistike, koje mogu biti varljive i ne moraju odražavati stanje na terenu, već da ulazi u trendove. “Hrvatska je ušla u trend pozitivnog gospodarskog razvoja, rasta BDP-a. Međutim, ono što sad moramo učiniti je uložiti u gospodarstvo, stvarati nova radna mjesta, prije svega ona koja osiguravaju izvozne proizvode, proizvode dodatne vrijednosti, jer jedino na taj način možemo zadržati ljude u Hrvatskoj i osigurati rast gospodarstva”, dodala je predsjednica.
“Za dom spremni” je stari hrvatski pozdrav, ali kompromitiran za vrijeme ustaškog režima
Za sporni pozdrav “Za dom spremni” rekla je kako je riječ o starom hrvatskom pozdravu, koji je “međutim nažalost kompromitiran u vrijeme ustaškog režima”.
Upitana misli li da je taj pozdrav zbog toga previše kompromitiran, odgovorila je kako o tome ne bi donosila osobni sud jer nije povjesničar, ali da ima svoj stav. “Voljela bih da se u Hrvatskoj dogovorimo i da postavimo konačno neke standarde, ukoliko je moguće zakonske okvire oko svih simbola totalitarnih režima, ne samo ‘Za dom spremni’. Ima i drugih totalitarnih režima koji se nažalost ponekad na ovim prostorima ne doživljavaju takvima, jednostavno zbog desetljeća i desetljeća propagande kojoj smo bili izloženi”, poručila je Grabar-Kitarović.
Za to što je po preuzimanju predsjedničke dužnosti iz svoga ureda na Pantovčaku maknula bistu Josipa Broza Tita, dok je zagrebačka Gradska skupština prošli tjedan promijenila ime Trgu maršala Tita u Trg Republike Hrvatske, predsjednica kaže da su to pitanja koja dijele hrvatski narod i hrvatske građane.
“Nama podjele u ovom trenutku doista ne trebaju. Moj program utemeljen je na zajedništvu, mislim da doista previše razgovaramo o ideološkim pitanjima i da se moramo usredotočiti na egzistencijalna pitanja”, kazala je i dodala da se, kad je riječ o spornoj HOS-ovoj ploči u Jasenovcu, ne smije izgubiti iz vida da je njezina primarna intencija bila pijetet prema jedanaestorici mladića koji su izgubili život braneći Hrvatsku.
O odnosu s BiH
“Zabrinuta sam procesima u BiH jednostavno zato jer se vidi zastoj u svakom pogledu. Na strani EU-a i NATO-a je zastoj u procesu pristupanja BiH, a s druge strane zastoj u procesu reformi”, kazala je predsjednica u razgovoru za televiziju RTL.
“Ne mogu nikako pozdraviti retoriku koju čujemo iz BiH u posljednje vrijeme”, rekla je Grabar-Kitarović za za emisiju RTL Danas, ocijenivši da ona nažalost nikako ne pridonosi rješavanju otvorenih pitanja i dobrosusjedskim i prijateljskim odnosima dviju država.
Istaknuvši da “Hrvatska jest prijatelj-država Bosne i Hercegovine u potpunosti” i da podržava kako teritorijalni suverenitet i integritet tako i njezin euroatlantski put, poručila je i da će se Zagreb “isto tako vrlo snažno boriti i za konstitutivnu jednakopravnost Hrvata kao jednog od tri naroda u BiH”.
Odgovarajući na pitanje o mogućoj posjeti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, predsjednica je potvrdila da je ta informacija točna i da za sada postoji “usmeni poziv” te da su se ona i Vučić složili da to “ne smije biti još jedan protokolarni susret nas dvoje, već da taj susret mora biti usmjeren na rješavanje konkretnih pitanja”.
Kazala je da ima pomaka u implementaciji Subotičke deklaracije te da je Vučić učinio neke konkretne korake za poboljšanje pozicije Hrvata u Srbiji.
“Mi naravno inzistiramo i dalje na predstavniku u parlamentu”, kazala je predsjednica.
S Vučićem bi također trebala razgovarati o nestalima, pitanju tzv. univerzalne jurisdikcije srbijanskog pravosuđa i pitanju granica.
“Razgovarat ćemo i o nestalima, to je za mene prvenstveno humanitarno pitanje koje smo dužni riješiti za obitelji koje čekaju završetak te ratne priče. Naravno, ostaje i pitanje tzv. univerzalne jurisdikcije i mislim da se približavamo nekom međusobnom razumijevanju kako bismo riješili to pitanje”, kazala je predsjednica.
Što se granica tiče, nastavila je predsjednica, dvije strane trebaju dogovoriti kako i na koji način to rješavati, “ali sve u duhu dobrosusjedskih odnosa pokušavajući ne podizati nikakve tenzije u javnosti nego doista sve učiniti na dobrobit naših dviju država”.
U intervjuu je potvrdila da planira posjet Rusiji te da će se datum objaviti zajednički.
“Na stolu će se prije svega kao teme naći naši bilateralni odnosi”, kazala je predsjednica i dodala da bi voljela vidjeti jačanje gospodarske suradnje između Hrvatske i Rusije.
“Unatoč sustavu sankcija mislim da tu postoji puno prostora, da naše tvrtke mogu poslovati s Rusijom. Interes je jako velik i dosta gospodarstvenika želi ići na taj put”, rekla je šefica hrvatske države.
Kako je najavila, razgovarat će se i o jugoistoku Europe, stanju u BiH, posebno o odnosima Hrvatske i Srbije, o stanju u susjedstvu Rusije, zajedničkoj suradnji u okviru euroatlantskog saveza te o borbi protiv zajedničkih ugroza.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
