Sud Europske unije odbacio je tužbu Mađarske i Slovačke koju su te dvije zemlje podnijele zbog odluke Vijeća Europske unije o privremenom mehanizmu obveznog premještanja tražitelja azila. Kvote se moraju poštovati, inače slijedi kazna, poručeno je iz Brisela, no iz Mađarske stižu burne reakcije.
Sud tvrdi – Europsko vijeće imalo je pravo donijeti odluku o obveznim kvotama za raspodjelu 120 tisuća sirijskih izbjeglica iz Grčke i Italije, kao odgovor na izbjegličku krizu kojom se htjela iskazati solidarnost s graničnim zemljama koje su se suočile s masovnim priljevom ljudi.
Mađarska, koja se opasala zidom i bodljikavom žicom, do sada nije preuzele nijednog od 1.294 tražitelja azila koji im je određen prema sustavu kvota.
“Ako države članice koje uopće nisu relocirale ljude ne promijene svoj pristup u slijedećih nekoliko tjedana, onda ćemo pokrenuti posljednju kariku i prijaviti Poljsku, Mađarsku i Češku Europskom sudu pravde”, kazao je Europski povjerenik za migracije, unutarnje poslove i državljanstvoDimitris Avramopoulos.
To bi, kaže Avramopoulos, značilo i novčane kazne. No, u Mađarskoj, tema imigracije je ono što snažnom drži Orbanovu vladu. “Brisel nam ne može ništa”, tako bi se sažeo odgovor iz Budimpešte.
“Prema europskim sporazumima, Europska Komisija nema nadležnost ni moć, niti može stajati iznad europskih nacija. Stoga je današnja presuda potpuno neprihvatljiva za mađarsku vladu. Želim reći svim građanima da će nakon današnje presude mađarska vlada učiniti sve da zaštiti Mađarsku i Mađare i pruži im sigurnost.”, poručio je ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijarto.
“Odbor za građanske slobode u Europskom parlamentu kao i Amnesty International pozdravili su odluku Suda, a klicanje stiže i iz Njemačke – trenutno u predizbornoj kampanji, u kojoj kancelarka Merkle, usprkos rajčicama koje su na nju letjele na predizbornim skupovima, brani svoj odgovor na izbjegličku krizu”, kazao je njemački dokancelar i ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel.
Orbanova vlada koncem kolovoza uputila je zahtjev o financijskoj pomoći u upravljanju granicama.
“Nemojmo zaboraviti jednu stvar – solidarnost je dvosmjerna ulica i sve države članice moraju doprinijeti tome. Ovo nije neki a la carte jelovnik, gdje izaberete jedno jelo, npr. upravljanje granicama, a odbijete drugo jelo, poput odluka o relokaciji koje je donijelo Vijeće”, upozorio je glasnogovornik Europske komisije Alexander Winterstein.
Dok Europa danas traži solidaran odgovor za izbjegličku krizu na južnom Sredozemlju, a s druge strane osigurava vanjske granice, pitanje je kako će se odluka suda implementirati, Mađarsku natjerati, a azilante premjestiti u zemlju koja ih ne želi i može li ovo biti novi početak za europska pravila ili početak kraja. Poljska je već najavila kako se njezin stav neće mijenjati unatoč odluci suda.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.