Milorad Pupovac gostovao je u Novom danu i komentirao aktualnu političku situaciju.

Je li SDSS zauzeo službeni stav oko premještanja ploče HOS-a iz Jasenovca u Novsku?

Službeni stav je poznat, a to je da je takvo parcijalno rješenje, koje uključuje micanje ploče iz Jasenovca i premještanje pored Novske neprihvatljivo rješenje. To nije potpuno rješenje koje je potrebno cijeloj Hrvatskoj da bi se oslobodili tih politika i te vrste parcijalnih rješenja.

Što je za vas krajnje rješenje?

Krajnje je da pozdrav Za dom spremni ne može imati pravo javnosti nigdje u Republici Hrvatskoj, a pogotovo ne na mjestu stradanja bilo civilnih žrtava bilo javnih žrtava.

Zašto je onda doneseno parcijalno rješenje?

Vjerojatno zato što nije bilo dovoljno konzultacija među koalicijskih partnerima, zato što postoji uvjerenje da bi trebalo Vijeće za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima donijeti cjelovitu odluku. Mi mislimo da je ovdje stvar jasna, da nema nikoje Vijeće raspravljati, to je ustaški pozdrav i on ne može imati pravo građanstva. To treba odlučiti Vlada.

Što vaš stav znači za sudbinu Vlade?

To sasvim sigurno nije dobro za odnose u koaliciji, njie dobro za samog premijera, a nije dobro ni za cijelu zemlju. SDSS o tome priča na svojim tijelima i imat ćemo redovnu sjednicu predsjedništva i vidjeti koje posljedice to proizvodi.

Je li Vlada donijela odluku bez konzultacije s partnerima?

Mi smo bili obaviješteni o tome, ali nismo bili konzultirani i to bi se trebalo promijeniti u načinu rada koalicije. Ona mora biti harmonizirana i moramo imati podijeljene odgovornosti. Mi jesmo pripadnici jedne nacionalne manjine, ali mi smo politička stranka i dijelimo odgovornost za ukupnu politiku i želimo imati takvu ulogu i unutar Vlade.

Koliko je teško odlučiti o tom pitanju?

To je teško ukoliko koordinate nisu zadane kako valja. To nas stavlja u poziciju koja je izrazito delikatna, ali postoje neka politička pitanja koja su za nas ultimativna i neovisno koliko ona bila teška, mi smo spremni donijeti odluke.

Koliko je teško da ističete probleme, a i dalje surađujete s Vladom?

Poruke u politici i političkoj javnosti su neophodne, kao i konzultacije, to treba ići paralenlno i ići će dok imaju smisla.

Jeste li razgovarali s Plenkovićem nakon sjednice Vlade u četvrtak?

Ne, mi smo se čuli prije toga događaja. Do današnjeg dana nismo imali nikakav razgovor.

Zašto?

Nemojte to pitati mene.

Kad govorimo o odnosima u Vladi, SDSS kažete zauzima stav. Hoće li na red doći i preispitivanje suradnje?

Postoje pitanja koja su za nas ultimativna, a to je i ovo pitanje ustaškog pozdrava, koji nažalost nitko od predstavnika državnog vrha nije tako nazvao. O čemu je riječ i o kome je riječ nismo došli do te točke i očekujemo da se do te točke dođe. Vrijeme je da se progovori jezikom koji će biti jasan, koji će javnost razumjeti. Ono što u Hrvatskoj nije živo jest nasljeđe komunizma, a ono što je jako živo jest nasljeđe ustaštva i to treba reći.

Kad govorimo o suradnji u Vladi, stojite li i dalje pri izjavi da je Andrej Plenković suho zlato, kako ste ga nazvali?

Andrej Plenković je u hrvatsku politiku donio svježinu, smirenje, nova očekivanja i ja Andreja Plenkovića znam kao čovjeka koji je u hrvatskoj politici, prije svega u diplomaciji, promovirao najbolje vrijednosti koje se mogu u tom poslu donositi. Ovo je novi posao i poziv i za njega i za sve nas. Ja razumijem da političke okolnosti nisu idealne i da je pitanje desničarenja otišlo i izvan politike i da je ona oslabila od 2011. – 2012. godine i da je potrebno vrijeme da ona ojača i da premijeru treba vremena vremena da to uradi, ali mi mislimo da se to treba raditi s jasnom političkom odlučnošću.

Bi li se Vlada uzdrmala postavljanjem novog šatora?

Za Vladu bi i za premijera i za zemlju bila velika i teško podnosiva činjenica da Vlada padne zbog ustaškog pozdrava Za dom spremni. Nije lako predvidjeti što bi nakon toga presudilo i zbog toga razmišljanja koja mi kao koalicijski partneri imamo moraju biti zrela i odgovorna. Ovo je provokacija i sasvim je sigurno da netko želi nastaviti onu politiku koja je zemlju dovela u najdublju političku krizu koju je imala od devedesetih naovamo i da zemlju učini crnom ovcom u regiji i u Europi.

Postoji li mogućnost da dio tih snaga sruši Vladu?

Dio tih snaga želi to da se sruši Vlada. I predstavnici vladajuće koalicije govore jezikom koji bi bio kažnjiv. Kad bismo bili pravna država, to bi bilo kažnjivo, da nekome kažete da seli u drugu zemlju ako mu ovdje nije dobro. U demokratskom društvu to je apsolutno kažnjiva stvar. Ili da ljudi koji bi trebali propovijedati evanđelje propovijedaju mržnju, kvalificiraju državnu politiku sa svoje pozicije etničkih idola. To je indikator ozbiljnoga nereda u zemlji.

Je li pokrenut ikakav postupak nakon paljenja tjednika Novosti?

Nemam informaciju o tome niti što je policija uradila nakon protesta iz 12. mjeseca prošle godine. Oni koji kažu da je riječ o marginalnim pojavama, one su samo vrh ledenoga brijega iste ili slične politike, koja se ponovno angažirala i aktivirala da bi zaustavila daljnju političku stabilnost u zemlji.

Jesu li se intenzivirale prijetnje na članove srpske zajednice u Hrvatskoj?

Mi smo imali nekoliko sastanaka u proteklih nekoliko dana, jedan u Zagrebu, jedan u Vukovaru, i ono što sam čuo od članova jest pitanje koje se postavlja – koja nam je budućnost u ovakvim okolnostima u zemlji u kojoj se tolerira one koji zazivaju ideologiju smrti, koji zazivaju ideologiju mržnje i koji šalju poruke ili pisma o tome da ili ćete biti kuš ili ćemo se mi pobrinuti za vas.

Kad govorimo o rješenju za ploču HOS-a, očekujete li rješenje koje će biti brže i neće isključivo ovisiti o Vijeću?

Sasvim sigurno. Uz sve dužno povjerenje, koalicijski partneri trebaju razgovarati. Mi to nismo imali priliku i zato bi bilo dobro da partneri sjednu i razgovaraju i koriste institucije koje su već postojeće institucije. Ako je potrebno, treba se oglasiti i dalje. Odbor za Ustav i poslovnik Hrvatskog sabora je institucija. Trebaju li nam neka para tijela pored toga? Isključiti relevantne političke snage, ne samo u koaliciji, nego i u opoziciji je nedopustivo.

Član ste Odbora za Ustav i poslovnik Hrvatskog sabora. Dogodi li se prijedlog zakona, kakvom bi većinom takav zakon trebalo donijeti, običnom ili većinom svih zastupnika?

Ovo je materija koja zahtijeva adekvatan konsenzus između političkih aktera. To da nas prisiljavaju akteri izvan političke scene, posebno bliski Crkvi, da radimo stvari koje njima odgovaraju, da nam stvaraju agendu kako ćemo djelovati, to se mora promijeniti za dobro jednih i drugih. Mora se znati što pripada poslu rkve, a što pripada poslu politike. Ne može dolaziti vrijeme da Crkva utječe na posao politike. Surađivati moramo, ali ovo prepustimo politici da odluči.

Znači li to da će se zakon donijeti dvotrećinskom većinom? 

Ne mora nužno biti dvotrećinska, možda će netko biti suzdržan, ali mora biti usuglašeno i to je moguće, ali je pitanje želimo li tome dati priliku ili ne.

Kako komentirate ploču u Borovu naselju?

Ljudi trebaju znati o čemu se radi, tu nije riječ o ploči u Borovu naselju, nego o ploči na nadgrobnom spomeniku. Ja ne znam točno što tamo piše, ali bismo morali početi praviti razliku između nadgrobnih spomenika i onoga što imamo kao spomenike koji se postavljaju na javne objekte, koji se postavljaju na javne prostore, primjerice javnu vijećnicu. Ovo je stvar obitelji, ako treba razgovarati, razgovarat ćemo, ali te dvije stvari nisu istog ranga.

Je li Hrvatska stabilna zemlja?

Stabilnija je nego što je bila do prije kojih mjesec dana, kad se ponovno unose elementi političke nestabilnosti, kad pojedine grupacije nezadovoljne čjnenicom da njihovi projekti ne uspijevanju onako kako su mislili smatraju da imaju dovoljno prostora da mogu ponovno pokrenuti jednu vrstu kampanje za destabilizaciju zemlje. Zemlja ima sasvim delikatnu međunarodnu poziciju i neki spremnost da se razgovara razumiju kao slabost i misle da je to prilika za ponovno aktiviranje kampanje kojom će oživjeti populizam i desničarenje i to je prijetnja.

Kako komentirate inicijativu da se referendumom promijeni izborni sustav?

To nije ništa novo. Taj koji to izgovara je davno rekao kad su Srbi imali samo jedno mjesto u Saboru je rekao i jedan je previše i znam i da je za neke ljude i jedan Srbin previše i jedan glas razuma ili drugog mišljenja sve ono što ne dolazi pod njihov kišobran i što nije pod njihovim mišljenjem, ali pokušaj da se suspendira politički i etnički pluralizam ne možemo drugačije nazvati nego neototalitarna politika.

Svjesni ste pozicije da SDSS s tri glasa odlučuje u Vladi?

Itekako i to nije prvi put. Bilo je ozbiljnih pritisaka na SDSS da prilikom pregovora s Europskom unijom sruši vladu Jadranke Kosor. Mi smo to odbili. Ima i sada i opravdanih i nesuvislih i nezrelih prozivanja oko toga, ali to će biti procjena moralnog principa i političke odgovornosti ako ga budemo morali donositi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.