Ekonomski analitičar Damir Novotny gostovao je u Novom danu i komentirao slovensku i mađarsku blokadu ulaska Hrvatske u OECD, kao i situaciju u Agrokoru.

Koliko je za Hrvatsku problematična blokada ulaska u OECD?

Na prvi pogled direktni učinci nisu toliko vidljivi, međutim, OECD je vrlo važna organizacija, nastala kao organizacija najrazvijenijih europskih zemalja uz Kanadu i SAD. Glavni cilj je promicanje održivog ekonomskog razvoja i rasta, zdravih javnih financija, tržišne ekonomije, svega onoga što je dovelo do razvoja tih zemalja i ona ima reputacijsko značenje. One zemlje koje su članice toga kluba imaju u investicijskoj, financijskoj javnosti drugačiji status od onih koje su izvan te organizacije. Ukoliko Hrvatska ostane izvan, bit će marginalizirana u Europskoj uniji, jer osim Hrvatske, jedino još Bugarska i Rumunjska nisu u OECD-u. Slovenija u toj organizaciji ima značajnije mjesto nego što bi veličina njezine ekonomije to mogla podnijeti.

Koliko bi ova blokada mogla trajati?

Slovenci inzistiraju na primjeni arbitražne odluke, a Hrvatska inzistira da za nju odluka ne vrijedi. Po mom mišljenju to je pogrešno, jer ta odluka nije tako loša za Hrvatsku, mogla bi biti korisna i tu bi se moralo naći rješenje sa susjedima. Postavlja se pitanje moraju li Slovenci svako pitanje na takav način povlačiti. U Europskoj uniji postoji vidljiv trend zemalja prve i druge brzine. Slovenija spada u prvu skupinu, a Hrvatska još uvijek ostaje na marginama, poput Bugarske i Rumunjske.

Uskoro stiže novi izvještaj izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka o Agrokoru. Što je najvažnije?

Vidimo negativne trendove u poslovanju. Unatoč ljetnoj sezoni, maloprodajno poslovanje pada, što se moglo i očekivati. Drugačije su okolnosti na tržištu i bez smanjivanja troškova neće doći do uspjeha. U ovom trenutku niti Ramljak niti Vlada ne najavljuju mjere restrukturiranja.

Može li upravitelj stabilizirati situaciju?

To nije moguće. Ako se smanjuje promet, stvaraju se gubici. Oni to neće moći. Suarez je govorio o smanjenju tridesetak posto prodajnih mjesta. To je radikalan potez da bi se ostvarili ciljevi, ali očigledno bez toga ne može.

Pritišću li upravu najave ili već pokrenuti sudski postupci?

To je sigurno jedan od tereta, možda ne u ovom trenutku tako dramatičan, ali okolnosti su negativne i to će biti doista teško riješiti. Izgubljen je veliki novac, koji se mora nadoknaditi. On se ne može poništiti, odnosno može jedino stečajem ili nagodbom koja bi značila otpis dijela dugova, ako bi se vjerovnici s tim složili.

Jučer je bio zadnji dan za upis tražbina od Agrokora. Kad će biti objavljeni konačni izvještaji?

Za otprilike mjesec dana se očekuje da će se objaviti konsolidirani popis. O Mercatoru se ne govori, on je jednako loš. Sve govori da zapravo ovo razvlačenje odluke da se krene u proces restrukturiranja ne vodi. Sad se birokratizira, idemo čekati mjesec dana da se sve analizira pa ćemo vidjeti.

Kako komentirate pritiske iz Moskve? Tamo odlazi i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Dvije državne banke su dva najveća vjerovnika Agrokora. Tu je očito snažan politički utjecaj, bez obzira što se ta banka nastoji prikazati komercijalno. Činjenica da se širi na ovaj dio Europe, a ne na svom području, na kojemu je velika potražnja za kreditima, govori da se radi o političkom širenju, a ne komercijalnom. Višeslojni su interesi i sigurno se treba razgovarati i s ruskom vladom i sa svma. Ako se ne pronađu rješenja, možemo očekivati akcije banaka koje neće biti skladu onoga što priželjkuje privremeni povjerenik. Može biti čitav niz drugih implikacija, koje nemaju veze s Agrokorom.

Koliko su krediti uspjeli popraviti stanje ili su napravili još veću dubiozu?

Agrokor bi se zadužio i više nego što može, ali nema što založiti. Svi vjerovnici Agrokora, nitko nema tamo dobar kolateral i ne može kazati da je osiguran. Neke su nekretnine višestruko založene, a imovina Agrokora ne vrijedi danas koliko bi vrijedila prije početka krize. Danas nije vrijednost na nekretninama, nego na tome kakvo se poslovanje i dobit ostvaruje na njima. Bez rezanja duga neće doći do povećavanja novca ili kapitala. Svi konkurenti imaju svoga kapitala u odnosu na dug jedan naprema jedan.

Cjelokupna imovina Agrokora vrijednosti je do 2 milijarde eura, a dugovi su više od 6 milijardi eura. Što to u ekonomiji znači?

To je slučaj za stečaj, neminovno, ako su dugovi veći od fizičke kompanije. Agrokor nema toliko vrijednosti da bi mogao pokriti te dugove.

Je li moguće rezanje dugova za oko sedamdeset posto?

Teško je to izdrživo za male i srednje kompanije. Ruske banke su rekle da su sve rezervirale i da mogu izdržati, ali pogotovo srednja poduzeća ne mogu to izdržati. Čak je i reprogram neizdrživ. Ako se ne stvara nova vrijednost, onda se nema iz čega vratiti taj dug. Pitanje je kako će Ramljak uvjeriti vjerovnike iz čega će stvarati novu vrijednost.

Što bi se dogodilo kad bi došlo do proglašenja stečaja?

To nije nikako dobro. U tom trenutku svi vjerovnici moraju u svojim bilancama to otpisati i oni ulaze u probleme koje je teško riješiti. Nikako ne bi bilo dobro da se to proglasi.

Što bi se tad dogodilo s imovinom Agrokora?

Vjerovnici koji su uspjeli svoj dug kolaterilizirati, oni bi postali vlasnici te imovine. Teoretski, postoji mogućnost da se to iznajmljuje nekom drugom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.