Nakon što je ministrica Blaženka Divjak u intervjuu za N1 televiziju kazala kako pojedine interesne skupine pokušavaju zaustaviti reformu obrazovanja, reagirali su iz grupacije nakladnika školskih udžbenika. Tvrde kako im ministrica već dva mjeseca ne odgovara na upite o sastanku te poručuju da žele sudjelovati u reformi.
Ministrica obrazovanja podigla je prašinu izjavom da u Hrvatskoj postoje skupine kojima nije u interesu reforma obrazovanja. Među njima neizostavni – nakladnici.
“Sigurno da imaju interes koji se uvijek ne poklapa s javnim interesom. Ta digitalna transformacija koja se dešava u školama i obrazovnom sustavu se mora odraziti i na promjenu poslovnog modela nakladnika. To nije jednostavno”, kazala je Blaženka Divjak, ministrica obrazovanja.
VEZANE VIJESTI
Nakladnici su zbog ove izjave ljuti na ministricu.
Zdenko Ljevak, iz Grupacije nakladnika školskih udžbenika, kaže da nije zadovoljan dosadašnjom suradnjom.
“Nakon tri moja upita i zamolbe da stupim u kontakt s ministricom u posljednja dva mjeseca nije mi to pošlo za rukom. Mislim da bi to se trebalo pojaviti jer nakladnici školskih udžbenika ne postoje od jučer. To su nakladnici koji se bave, koji imaju društvenu i gospodarsku odgovornost, pa mislim da bi bilo dobro da se ministrica susretne s nakladnicima, da ispuštuje njihov zahtjev i da s njima izravno komunicira vezano za probleme koji se događaju u nakladništvu.
Tvrde, nakladnici su u velikom broju zemalja izravni sudionici u izradi obrazovnih programa. Spremni su i za e-obrazovanje.
“Jednostavno želimo sudjelovati u razvoju i dalje u kurikularnoj reformi. Nakladnici to podržavaju, nakladnici su spremni i bez toga da sudjeluju u tome, zapravo nakladnici su svjesni da se način rada i komuniciranja mora mijenati i mjenjat će se i to je jednostavno zadatak nakladnika kao proizvođača školskih udžebenika”, kaže Ljevak.
“Ako govorimo o digitalnim udžbenicima što je danas trend, nakladnici se već godinama pripremaju za tu izmjenu i promjenu načina komuniciranja. Ne od jučer. Imaju svoje platforme koje razvijaju, žele ih predstaviti Ministarstvu da vide je li to pravi put ili ga dodatno trebaju usvršavati”, zaključuje.
No postoje i druge interesne skupine. Među njima i političke.
“Dok se oni raspravljaju i prepucavaju i prave dvorske spletke i igre po ministarstvima i Vladi, u tom trenutku niti učitelji niti profesori nemaju omogućen kvalitetan rad. Nedostaje im predmeta, nedostaje im alata, s tim se trebaju pozabaviti, ne svojim spletkama”, kaže Božo Petrov, predsjednik Mosta.
“Potpuno je jasno da cijelo vrijeme radikalno desne stranke, tipa Hrast i neke druge su zapravo bile protiv kurikularne reforme ovako kako je ona zapravo bila zamišljena. S druge strane, u samim raspravama o kurikularnoj reformi postojao je jedan dio znanstvenika koji su do sada u hrvatskoj povijesti radili na dosta reformi koje, nažalost, nikad nisu zaživjele”, kaže Sabina Glasovac, Odbor za obrazovanje (SDP).
Prozvani Hrast o pojedinim dijelovima reforme ima negativan stav. Posebno ih smeta zdravstveni odgoj.
“Postoje interesi, postoje lobiji. Postoje lobiji koji žele zaraditi na obrazovnoj reformi, Hrast definitivno nije jedna od takvih skupina. Ako netko želi da mu dijete u osnovnoj školi preispituje je li žensko ili muško – slobodno neka izabare takav koncept. Ja za takav koncept nisam. Ja nisam za to da se mom djetetu ili nekome tko to ne želi takvo nešto nameće”, kaže Hrvoje Zekanović, saborski zastupnik Hrast-a.
Ministrica Blaženka Divjak otvoreno poručuje: “Neću dopustiti da se interesne skupine mješaju u proces koji bi zaustavio reformu.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
