Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao je u Pressingu.

Most je spominjao odgovornost HNB-a i HANF-e za situaciju u Agrokoru. Slavko Linić, bivši ministar finacija, kazao je da “Hrvatska narodna banka znala da banke financiraju Agrokorove dobavljače zbog produljenih rokova plaćanja”. Također,  kazao je i da je mogla spriječiti Agrokorovo širenje i akvizicije koje su išle isključivo preko kredita’. Neki tvrde da HNB nije očuvao stabilnost bankarskog sustva, kako to komentirate?

To su besmislilce, svatko tko razumije ulogu HNB-a, kada to čuje, zna da to nema veze s ničim. Dobivamo pohvale od svih da smo uspjeli sačuvati stabilnost bankarskog sustava, najprije u vrijeme recesije i sad opet kada je Agrokor u ovakvim problemima. Mi smo radili, rekao bih ovako; Agrokor je kompanija koja je, opće je poznato, godinama imala slabu bilancu, to nije bila tajna. Naša uloga je bila održati stabilnim bankarski sustav, zbog toga jer su u bankama depoziti građana. Ako Agrokor bankrotira, mi smo si postavili zadatak da učinimo sve da bankarski sustav ne bude uvučen u isti vrtlog. Naložili smo da svaka banka kojoj je izloženost kapitala prema Agrokoru veća od 25 posto to mora smanjiti. Od 2012. pisali smo rješenja. Kad smo ustanovili da imamo veliku izloženost pojedninih banka Agrokoru, počeli smo stiskati banke. Uz to, rekli smo i da banke ne mogu imati ni veliku izloženost prema tvrtkama ovisim o Agrokoru.

Čak i ako dođe i do 100 posto otpisa potraživanja, a neće do toga doći, i uz najgori scenarij, osigurali smo stabilnost banaka i depozita građana. Ovakve besmislice mogu se pričati samo kod nas.

Stoji li to u propisima oko zabrane veće izloženosti banaka od 25 posto kapitala? Vi u HNB-u ste po tom pitanju bili samo regulatorili ili ste odradili samo kreativni dio?

Radili smo i regulaciju i kreativni dio.

Što je s Vašim svjedočenjem pred saborskim Istražnim povjerenstvom za Agrokor?

Ništa o tome ne znam.

Pred Povjerenstvo su pozvani, primjerice, Stipe Mesić, Josip Manolić i neki drugi ljudi, nije li logičnije da budete Vi pozvani – a ne neki ljudi iz devedesetih?

Ja i bez toga pričam. Bilo bi zanimjivo, iz tih dokumenata se točno može vidjeti kad je HNB poduzimao koje akcije i u kojim bankama, kada je pisao rješenja bankama što moraju učiniti kako bi smanjile svoju izloženost, upute što moraju napraviti. I to bi mogo kaolirati s medijskim napadima koji su se događali taman kad smo radili neke od tih akcija.

Od koga su ti napadi dolazili?

To vam ne mogu reći zbog supervizorske tajne. Kad bi Povjerenstvo htjelo takvo što istraživati, to bi vidjelo kad bi skinulo supervizorsku tajnu.

Bilo bi Vam drago da dođete pred Povjerenstvo za Agrokor?

Bilo bi mi drago, apsolutno.

To smo radili 4-5 godina, i bilo je raznih napada. Mi smo svoj posao radili više nego revno, a onda imamo banke kojima to nije drago i Agrokor kojem to nije drago.I kome je to bilo drago u tih pet godina? Nikome osim HNB-u, i onda nas sad prozivaju. Ili netko ima skrivene namjere ili je to smiješno. Najvažnije je da smo svoj posao jako dobro obavili, i svi koji razumiju, znaju da smo mi to dobro radili.

Što je s nadzorom mjenica? Goran Marić Vas je prozivao, Miro Bulj također je govorio da ste Todoriću omogućili da aktivira mjenice bez pokrića. HNB se proziva zbog korupcije.

Revizija je kao takva prošla cijelu raspravu, prijedlog toga zakona je, kao što mora i svaki drugi, išao na mišljene u Europsku središnju banku. Revizija nije nemoguća, ali mora zadovoljavati sve one kriterije iz EU za neovisnost središnjih banaka. Došla su i mišljenja ESB-a koja su bila negativna, i na koncu to nije prošlo. HNB ima svoju internu reviziju, a postoji i eksterna koju rade najozbiljnije svjetske kuće. Svoje izvješće o radu podnosimo i Saboru koji može ocjenjivati što radimo.

Jučer smo na Doing Bussines listi izgubili 8 mjesta, a ministrica gospodarstva je prije godinu dana najavljivala da je cilj skok od deset mjesta na toj listi?

To je sad jednostavno nešto na čemu ćemo morati raditi na ovom putu u eurozonu, a to su strukturne reforme o kojima ja govorim godinama. Ja moram reći da mi kao ekonomija sada rastemo 3,3 posto, to je dobro, a cilj RH treba biti imati višu održivu stopa rasta. Moramo dići prevenstveno proizvodnost rada, onoliko koliko se može proizvesti po zaposlenom, da dignemo participaciju na tržištu rada, a čak nam razina produktivnosti i nije loša. Moramo imati efikasniju javnu upravu i javna poduzeća, održivu fiskalnu situaciju, zdravstveni sustav koji ne producira toliko nedospjelih potraživanja, pravosuđe, obrazovanje… U Grčkoj se pričalo o 400 strukturnih refromi, nama ih ne treba toliko, ali trebamo puno toga napraviti.

Zadnjih godina banke su građanima nudile kunske kredite. Što sad s njima kad uđemo u eurozonu, hoće li to sad biti trošak za građane?

Neće biti nikakvog troška s prebacivanja kredita u euro.

Što će biti s kreditima u “švicarcima”?

Oni će i dalje postojati i kada uvedemo euro, i tada će netko, ako želi, moći uzeti kredit u “švicarcima”.

Vas se doživljava kao osobu koja nije dovoljno učinila da građani ne uzimaju te kredite u “švicarcima”, a Vi stalno tvrdite da ste baš Vi sve učinili kako bi ih se odvratilo od toga?

Ja sam upozoravao i na relevantnom mjestu, u Saboru 2005. i osobno sam svima govorio da budu oprezni sa švicarskim frankom, ali to nije bilo popularno tada.

Ali kažu da niste dovoljno zaštitili građane.

Ljudi pričaju stvari koje ne potkrepljuju s dovoljno argumenta. Govorili su da plašim ljude, da od buhe pravim slona, da ih odvraćam od jeftinih kredita.

Udruga Franak je dobila satisfakciju od Vrhovnog suda i na Visoki trgovački sud je vraćeno suđenje oko opravdanosti valutne klauzule?

U ovom trenutku se vodi nekoliko sudskih postupaka, ali ja to ne smijem komentirati.

Mi raspravljamo o ulasku u eurozonu, a Jean Claude Juncker govori o 5 mogućih scenarija razvoja stvari u Europskoj uniji. Tko zna što će uopće biti s Unijom za 5 do 10 godina?

Vrlo je teško predviđati budućnost, nitko od nas ne zna kako će stvari izgledati za 10 godina, u jednom trenutku treba donijeti odluku. EU sa svim uvedenim mehanizma nakon krize je sigurnija, malo je vjerojatno da će ući u opet u jednu takvu krizu. Osigurano je preko 500 milijardi eura za intervencije, bankarski sustav je sad stabilniji.

Kažnjeni ste s 5.000 kuna od Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa zbog primanja nedopuštenog dara, odnosno troškova puta i smještaja na Konferenciju u Kitzbuhelu, au organizaciji Unicredit banke.

Sve sam o tome rekao što sam imao, smatram da to nije dar.

Spominjalo se Vaše prijateljstvo sa Zoranom Milanovićem.

Upoznao sam ga kad je postao predsjednik SDP-a prvi put u životu, od tada ga znam, ali u zadnje vrijeme nismo imali komunikaciju.

Hoće li se vratiti u politiku?

Ne znam to.

To je bilo prenapuhavanje o našem prijateljstvu. Što bi rekao moj prijatelj: “nije nam baka zajedno pekla kolače.” Znamo se iz kasnije faze života.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.