Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo što je nakon odluke političke skupštine Europske pučke stranke (EPP) i na njezinu summitu u četvrtak u Bruxellesu data potpora da se izborni kongres te stranačke obitelji 2019. godine održi u Hrvatskoj.

“Još jednom je potvrđena potpora da se izborni, statutorni summit EPP-a, na inicijativu HDZ-a održi u Hrvatskoj 2019. godine. To će biti najveći politički skup ikad, očekujemo preko dvije tisuće ljudi i sve lidere naših sestrinskih stranaka”, izjavio je Plenković po dolasku na summit EU-a, a nakon završetka pripremnog summita EPP-a.

Sve europske stranačke grupacije prije summita EU-a održavaju pripremne sastanke kako bi iskoordinirali svoja stajališta za summit.
Čelnici zemalja članica Europske unije u četvrtak i petak u Bruxellesu će na svom zadnjem ovogodišnjem summitu razgovarati o Brexitu, migracijama, obrambenoj politici, reformi eurozone.

U petak ujutro održava se summit eurozone u proširenom sastavu, na kojem sudjeluju sve članice osim Velike Britanije.

“Ono što je posebno važno za nas, sutra po prvi put sudjelujem kao predsjednik vlade na sumitu eurozone u kontekstu strategije koju smo predstavili prije nekoliko tjedana, zajedno s HNB-om”, rekao je Plenković dodajući da će to biti prigoda da predstavi hrvatske strategiju uvođenja eura, koja uključuje široku javnu raspravu i ispunjavanje maastrichtskih kriterija za članstvo u eurozoni.

Jedna od tema summita koja predstavlja najveći kamen razdora među članicama bit će pitanja migracija i politika azila.

“Što se Hrvatske tiče za nas je ključno europsko načelo solidarnosti. Ono je temelj cijelog europskog projekta i mora se preliti i na važnu temu migracija”, rekao je Plenković, dodajući da u pristupu prema tome pitanju postoje dvije škole mišljenja.

Jedna se usredotočuje na to kako bolje upravljati migracijama, učiniti ih održivim i zakonitim prema međunarodnim i europskim propisima, a druga je kako taj proces zaustaviti u cjelosti.

“U svakom slučaju Hrvatska svoje obveze u pogledu premještanja i preseljenja izbjeglica ispunjava”, rekao je Plenković.

U tom kontektsu, dodao je Plenković, važno je nastaviti ispunjavati kriterije za ulazak u schengenski prostor. Izrazio je zadovoljstvo raspravom o proširenju Schengena održanom u srijedu u Europskom parlamentu i izlaganjem povjerenika za unutarnje poslove i migracija Dimitrisa Avramopoulosa te zahvalio hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu koji su bili vrlo angažirani. Ponovio je kako je cilj ući u schengenski prostor 2019. godine prije nego što Hrvatska preuzme rotirajuće predsjedništvo EU-a u prvoj polovici 2020.

Na summitu će se u četvrtak kratkom svečanošću obilježiti uspostava novog europskog obrambenog stupa, Stalne strukturirane suradnje (PESCO). Uspostava PESCO-a ključni je korak prema obrambenoj uniji. Zemlje članice koje to žele i hoće moći će pojačano surađivati u razvoju zajedničkih obrambenih kapaciteta, ulagati u zajedničke projekte i jačati pripravnost svojih oružanih snaga. Uključeno je 25 država članica, a izvan toga ostaju Velika Britanija, Danska i Malta.

Suradnja će početi sa 17 konkretnih projekata, koji uključuju uspostavu sanitetske postrojbe, logističkog centra, centra za misije obuke i razvoj zajedničkih standarda za vojnu radijsku komunikaciju. Hrvatska sudjeluje u pet takvih projekata.

“Mi se želimo u prvoj fazi orijentirati na pomoć u prirodnim katastrofama, na razmjestivost snaga, vojnu mobilnost, na kibernetičku sigurnost. To su područja u prvoj fazi koja će danas predstaviti na Europskom vijeću”, rekao je Plenković.