U HRT-ovoj emisiji "Druga strana" ministar financija Zdravko Marić izjavio je među ostalim da je zadovoljan proračunom za 2018. godinu. On je nastavak jednog jakog i značajnog procesa fiskalne konsolidacije, sređivanja javnih financija. Pojednostavljeno rečeno - Hrvatska u ovome trenutku troši onoliko koliko ima, kazao je ministar Marić.

Na pitanje urednika emisije Željka Karduma kako to da onda ipak postoji deficit – Marić odgovara: Zapravo se mi ove godine približavamo toj razini izbalansiranog proračuna, a za iduću godinu također. U godini iza toga planiramo i suficit. Međutim, moram reći da ćemo i ove godine biti vrlo blizu te izbalansirane razine, pa zato i govorim da trošimo onoliko koliko imamo.

Na rashodnoj strani državnog proračuna postoji nekoliko stavki koje predstavljaju određene izazove u srednjem roku. To je prije svega zdravstveni sustav, mirovinski sustav te sustav javne administracije, kazao je Marić.

Marić: Još od vremena Domovinskog rata imamo iznadprosječan broj prijevremeno umirovljenih

U svakom izvještaju MMF-a i Europske komisije postoje preporuke što treba učiniti. Zna se način na koji se to radi. Mnoge države okruženja su to provele. Zašto mi sada tražimo neki svoj vlastiti svemirski program umjesto da pokušamo primijeniti ono što su primijenili drugi, upitao je Kardum.

Kod mirovinskog sustava u Europi ne vidim nijednu državu koja može mirno spavati, odnosno u ovom trenutku reći da je napravila mirovinsku reformu te da u idućim desetljećima neće imati problema s mirovinskim izdacima. U Hrvatskoj, još od vremena Domovinskog rata imamo jednu specifičnost -iznadprosječan broj prijevremeno umirovljenih. Imamo vrlo nepovoljne omjere između broja zaposlenih i umirovljenika, kazao je Marić.

Rashodi za mirovinu iduće godine su 39 milijardi kuna, uključujući rast mirovina kroz dvije indeksacije, oko 2,1%. Kroz prvi mirovinski stup prikupit će se oko 22 milijarde. Tu je taj deficit od 17 milijardi, izjavio je ministar financija i napominje da Hrvatska na svim ostalim stavkama proračuna ostvaruje dovoljno veliki suficit kako bi se izbalansirao cijeli proračun.

“Za sve koji idu u prijevremenu mirovinu postoje ‘penali'”

Traži se produljenje radnog staža do 67 godina. Znači li to da oni koji idu u starosnu mirovinu trebaju duže raditi radi onih koji su se snašli i otišli u prijevremenu mirovinu, upitao je Kardum.

To je možda pojednostavljeni zaključak, odgovara Marić. Za sve one koji idu u prijevremenu mirovinu postoje stanoviti “penali”. Za neke koeficijente umanjuje im se mirovina u odnosu na ono koliko bi imali da idu redovnim putem. U isto vrijeme, produljenje životnog vijeka sa sobom vuče i potrebu za produljenjem radnog vijeka.

Što s nedostatkom od oko 3 milijarde kuna u zdravstvu?

“Rupa” u zdravstvu je negdje 3 milijarde kuna za koju je osigurano ove godine tek 1,1 milijarde pa plus 600 milijuna kuna u sljedećoj godini. I to je samo potrebnih pola sume, zaključio je Kardum.

Zdravstvo ukupno u ovom trenutku ima dugove od oko 8 milijardi kuna. Nigdje nema nekih skrivenih deficita. Sve je vrlo transparentno. No u našoj prošlosti bilo je nekoliko pokušaja nazvanih “sanacija zdravstva”. Međutim, i one su same po sebi pokazale da se rješenje problema ne može tražiti samo na prihodnoj strani proračuna, već se mora napraviti i rashodna strana i optimizacija troškova, kazao je Marić.

Mi smo u okviru rebalansa proračuna za 2017. godinu napravili jedan iskorak s kojim vjerujem da su mnogi bili ugodno iznenađeni. Unutar postojećeg limita, bez probijanja rashodne strane proračuna, bez povećanja deficita, našli smo milijardu i 162 milijuna kuna kroz uštede na drugim stavkama, kako bismo kroz impuls u zdravstveni sustav skratili rokove plaćanja. Neke bolnice prema dobavljačima duguju preko dvije i pol godine. Želimo svesti te rokove na nekakve razumnije mjere, izjavio je ministar financija.

U emisiji je među ostalim bilo riječi i o kreditnom rejtingu Hrvatske, teritorijalnom preustroju, poreznoj reformi, stopi PDV-a, kamatnoj stopi, vanjskom dugu.

Sve ove brojke o kojima smo govorili, bilo da je riječ o gospodarskom rastu, industrijskoj proizvodnji, proračunu – moraju biti vidljive na nekoliko indikatora. To je ono što građane najviše zanima, a to su zaposlenost i plaće, zaključio je ministar Marić, prenosi HRT.